• OBJAVA: 26.07.2010 / 19:30
  • PRIKAZA: 6975

Zaduživanje

Do kraja godine vanjski će dug porasti na 103 posto BDP-a

Na rast duga do kraja godine ponajprije će utjecati zaduživanje države i tvrtki u njezinu vlasništvu

Povećaj Do kraja godine vanjski će dug porasti na 103 posto BDP-a
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Prema posljednjim podacima HNB-a, inozemni dug na kraju travnja iznosio je 42,8 milijardi eura, što je 276 milijuna eura manje nego na kraju prošle godine. Smanjenje inozemnog duga u prva četiri mjeseca ponajprije je posljedica smanjenja obveza banaka prema inozemnim vjerovnicima. No do kraja godine analitičari predviđaju rast duga.

 Dug iznad 100% BDP-a

Jer treba imati na umu da se država na početku godine zadužila na domaćem tržištu, a novo dolarsko izdanje obveznica ovaj mjesec, kao i vjerojatno još jedno do kraja godine na stranom tržištu, utjecat će na povećanje inozemnog duga države, ali i cijelog duga. Također, državne su tvrtke počele rješavati problem nelikvidnosti, pa su se morale zadužiti, a to će u konačnici već za šest mjeseci dati drukčiju sliku duga. Prema prijašnjim prognozama analitičara Raiffeisen banke, bruto inozemni dug do kraja godine bit će 47,5 milijarda eura. Istu visinu prognozira i Zdeslav Šantić, analitičar SG Splitske banke. Ona je već na 103 posto BDP-a! Na porast duga od 4,7 milijarda eura od travnja do kraja godine, odnosno 2,9 milijardi u odnosu prema kraju 2009. godine, utjecat će prije svega povećanje duga države i tvrtki u njezinu vlasništvu. A loša gospodarska situacija onemogućuje potražnju privatnih tvrtki za stranim izvorima.

Banke smanjuju dug

Godinama glavni generatori rasta duga poput lizing- kuća ili faktorniga, zbog slabe potražnje više sigurno neće toliko utjecati na stanje duga.

U četiri ovogodišnja mjeseca banke su smanjile inozemnu pasivu 400 milijuna eura pa je njihov dug na kraju travnja bio 10,3 milijarde eura. Dug je države 4,9 milijardi eura, no u njega ne ulaze dugovi HBOR-a i HAC-a. Oni su dio ostalog domaćeg sektora u koji ulaze tvrtke i nebankarske financijske institucije, a koji je povećao dug na 21,7 milijardi eura.

Smanjenje duga države posljedica je podmirenja obveze prema dospjeloj euroobveznici te refinanciranja duga na početku godine na domaćem tržišta kapitala. Dug javnog sektora na kraju travnja u odnosu prema kraju prosinca 2009. povećan je 56 milijuna eura, a dug privatnog sektora smanjen je 330 milijuna eura.

Ocijeni:
  • Trenutno 1.80/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
(5)
-3
+ -
29.07.2010. u 20:21h power123 je napisao/la:
Nadam se da necemo zavrsiti kao i Grcka. Vjerujem u Vladine poteze.
Prijavi komentar
0
+ -
29.07.2010. u 20:20h power123 je napisao/la:
Ma koja politika. Kriv je narod sam za cijelokupnu ovakvu situaciju. Pođite sami od sebe i malo se proispitajte jeste li ikad ucinili koruptivnu radnju?!
Prijavi komentar
2
+ -
28.07.2010. u 17:07h brathrvat je napisao/la:
Neznam kaj se uopće bunite? Na sledečim izborima opet ćete birati istu mafiju. Kakakv narod takva politika!
Prijavi komentar
1
+ -
28.07.2010. u 16:44h igor2009a je napisao/la:
u Kanadi se izbori dobijaju samo na 'jobs, jobs, jobs'. Sljedeci je odmah prioritet taxes. Djeca rade od 16-te godine. Penzioneri rade, mala penzija a zivot skup. Po Torontu PhD's voze taxi. G.O. je 2 tjedna na godinu. Lunch se nosi od doma u plasticnoj kantici, ... U HR, 3 sata se radi dnevno, 5x na kavu. Dva mjeseca na G.O. Udriiii....
Good life!
Prijavi komentar
0
+ -
28.07.2010. u 09:09h Point_of_view je napisao/la:
@rondomilk, djelovi tvojih komentara imaju smisla, medjutim ima puno toga nelogicnog. Zasto bi Italija ili Francuska garantirale za svoje banke kceri, koje su registrirane u Hrvatskoj? Zastitu svoji stedisa organizira domicilna drzava, pa tako Njemacka garantira za svu stednju svojih gradjana u Njemackoj. Sto se Unicredit Bank tice, ta banka je kupila prije nekoliko godina, drugu po velicini njemacku banku (Hypovereinsbank iz Münchena) i naravno da i dalje posluje u Njemackoj. Unicdredit je kupila i Bank- Austra, koja je isto jedna velika banka u Austriji i naravno i dalje posluje. Problem Hrvatske nije u tome cije su banke, nego problem je u tome, kako doci do jeftinog novca za dobre projekte, ako nemas svoga kapitala ili neku drugu garanciju. Na tome mora drzava poraditi i kroz vec postojeci HBOR, se tako strucno i financijski ekipirati, da mogu pruziti "all inclusive" paket, kerativnim i inovativnim potencijalnim poduzetnicima. Nemoze se traziti od komercijalnih banaka da daju kamatu na stednju od 6-7% a da taj isti novac onda posudjuju za 4 ili 5%. Bar to je logicno!
Prijavi komentar

Aktualno

Biznis

Sport

Kultura

Scena

Život

Regije

Prijava korisnika X


Zaboravili ste lozinku?
Facebook povezivanje X

Kako biste dovršili povezivanje svojeg Facebook profila s vecernji.hr portalom, molimo prijavite se sa svojim vecernji.hr korisničkim podacima ili kreirajte novi vecernji.hr profil.

Postojeći korisnik



Molimo da sigurnosti radi unesete korisničko ime i lozinku Vašeg večernji.hr korisničkog računa.

Novi korisnik

Zatvori

Pozdrav, korisniče Internet Explorera 6!

Kako biste još više nego do sada uživali pretražujući internetske stranice, povećali sigurnost svojega računala te tehnički i vizualno dobili najviše, molimo vas da besplatno nadogradite svoj internetski preglednik na noviju verziju ili da koristite neki od alternativnih preglednika.

Internet Explorer Mozilla Firefox Safari Google chrome Opera
Pošalji e-mail prijatelju X



Ispravi greške X



Pravila komentiranja X

Registracijom na portal Vecernji.hr i slanjem komentara na sadržaj portala korisnik prihvaća pravila komentiranja na portalu Vecernji.hr po kojima u komentarima nije dozvoljeno:

  1. psovanje, vrijeđanje, omalovažavanje
  2. govor mržnje, diskriminacija i izražavanje netolerancije
  3. pisanje velikim slovima
  4. chatanje, offtopic komentiranje
  5. spamanje ili reklamiranje stavljanjem linkova ili na bilo koji drugi način
  6. copy/paste cijelih tekstova s drugih portala, blogova i sl.
  7. repostanje uvredljivih komentara ili bilo kakvih drugih komentara koji nisu dozvoljeni na portalu
  8. korištenje prostačkog ili uvredljivog nicka te nicka u kojem je sadržano ime i prezime neke poznate osobe
  9. prozivanje administratora ili polemiziranje s administratorom na bilo koji način (prijave neprimjerenih komentara možete poslati na mail moderator@vecernji.net)

Svako kršenje pravila rezultirat će brisanjem komentara i/ili baniranjem korisnika na određeno vrijeme, a izrazito teško ili učestalo kršenje pravila brisanjem korisnika iz arhive čime će se automatski izbrisati svi njegovi prethodni komentari.

Opće uvjete korištenja u cijelosti možete pročitati na adresi:
www.vecernji.hr/page/uvjeti_koristenja