Istočna Europa dala je lijevi žmigavac i sprema se preteći zapadnu Europu u proizvodnji automobila. Automobilska industrija u zemljama zapadne Europe jedna je od najvećih žrtava recesije koja je izbila 2009. godine, a njezini repovi vuku se do danas u brojnim europskim regijama. Od izbijanja krize do danas proizvodnja automobila u Francuskoj srezana je 20 posto, a u Velikoj Britaniji čak 33 posto.
S druge strane u tri zemlje srednje i istočne Europe, Rumunjskoj, Češkoj i Slovačkoj, proizvodnja automobila doživjela je pravi procvat u posljednje tri godine. S novim jeftinim autima istočna Europa uspjela je povećati proizvodnju i prodaju dok je zapad starog kontinenta pao u proizvodnji zbog veće cijene automobila.
Stabilna samo Njemačka
Zapadna Europa sada se mora bojati da će izgubiti dominaciju u proizvodnji automobila. Europa se podijelila na pobjednike i gubitnike u automobilskoj industriji. Jedna studija Centar Automotive Managementa (CAM) iz Bergisch Gladbacha pokazala je veliki pad u proizvodnji automobila u najbogatijim europskim zemljama u posljednjih deset godina. Rezultat studije: Njemačka je jedina zemlja u zapadnoj Europi čija autoindustrija i dalje raste. Dok tradicionalna tržišta poput Francuske, Italije i Španjolske polako gube značenje. Na njihovo mjesto lagano dolaze Češka, Rumunjska i Slovačka. Ukupna proizvodnja automobila u Europi pala je u posljednjih deset godina sa 18 na 16,9 milijuna.
U tom se razdoblju znatno povećala konkurencija među proizvođačima automobila. U krizi tržišta mjesto proizvodnje postaje sve važniji čimbenik. Najveća su prednost istočne Europe niži troškovi proizvodnje.
Rumunjska je proizvodnju automobila upeterostručila od 2001. godine. A ime rumunjskog uspjeha je – Dacia. Jeftini brend Renault grupe zapravo je bio zamišljen samo kao jeftini automobil za istočnoeuropsko tržište. No, kako je kriza pogodila i bogatiji dio Europe, povećana je potražnja za jeftinijim automobilima pa se tržište zapadne Europe otvorilo za automobile proizvedene u Rumunjskoj. U roku od nekoliko godina Dacia je postala jedan od najuspješnijih proizvođača u povijesti automobilske industrije. Nijedan svjetski proizvođač nije uspio proizvodnju u manje od deset godina povećati s nula na više od 800.000 vozila godišnje. Rumunji najavljuju da će još prije 2015. proizvoditi više od milijun vozila.
Drugi motor rasta na europskom tržištu automobila je Slovačka. Ta je zemlja uspjela privući korejske kompanije Hyundai i Kia koje su sagradile svoje najveće tvornice kako bi napali europsko tržište automobila. U utrci s jednim poljskim gradom za ulaganje od 870 milijuna eura pobijedila je slovačka Zilna. Proizvodni pogon otvoren je 2006. godine, a već iduće proizvodnja je porasla 65,9 posto. Eksplozija proizvodnje nastavila se pa je u sljedećoj godini porasla čak 85,7 posto. Epilog: Slovačka je utrostručila proizvodnju automobila.
I dok su Rumunjska i Slovačka u ukupnoj proizvodnji još na relativno niskoj razini, Republika Češka bi uskoro mogla svrgnuti Veliku Britaniju i popeti se na četvrto mjesto u europskoj proizvodnji automobila. Pokretač rasta je VW-ova marka Škoda. Modeli s njemačkom VW tehnologijom po vrlo povoljnoj cijeni, perjanica su u rastu prihoda kompanije iz Wolfsburga i omogućili su da češka autoindustrija neprekidno raste od 2004. godine. U 2005. i 2006. proizvodnja u Škodi je u svakoj godini porasla više od 40 posto, a taj golemi rast malo je usporila kriza. Danas sa Škodine linije godišnje izlazi 1,1 milijun vozila.
Sasvim je drukčija situacija u južnoj Europi. Autoindustrija u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji pada iz godine u godinu, a kompanije poput Peugeota, Renaulta i Fiata razmišljaju o zatvaranju još nekih pogona. Ti proizvođači našli su se između globalno utvrđenih i vrlo fleksibiliziranih njemačkih premium usluga i jeftinijih proizvoda iz istočne Europe što prijeti potpunim kolapsom autoindustrije u južnoj Europi.
Od jakih automobilskih nacija jedino je Njemačka uspjela izbjeći negativan trend, a svoju snagu bazira na velikoj konkurentnosti domaćih proizvođača. \"Njemačka se u Europi čini kao otok blaženih\", komentirao je za Handelsblatt Stefan Bratzel, direktor Centra za automobilski Management (CAM).
Kakva je situacija s automobilskom industrijom u Hrvatskoj? Hrvatska nije uspjela pridobiti niti jednog svjetskog proizvođača automobila. Hrvatska autoindustrija proizvodi dijelove za automobile.
Hrvatska autoindustrija zapošljava 10-ak tisuća radnika i ostvaruje više od četiri milijarde kuna godišnjeg prometa, od čega 90-95 posto završi u izvozu. Generalni je problem hrvatske autoindustrije nedostatak strategije, nedostatne značajnije državne potpore. Primjerice, u Srbiji, čija autoindustrija po opsegu prometa nije ništa jača od naše, ona je svrstana u tri strateške industrijske grane i u skladu s time ima neusporedivo veću potporu države. Na ovom polju ipak se osjećaju neka poboljšanja kroz aktivno djelovanje klastera, ali potrebna je korjenita promjena u odnosu države prema toj industriji i osobito prema dovođenju stranih investitora, što bi bio najbolji način snažnijeg razvoja.
– Hrvatska će biti jedina zemlja članica EU koja nema autoindustrije ili industrijskih poduzeća koja su dio nekog od europskih automobilskih klastera – komentira ekonomski analitičar Damir Novotny.
Nezainteresirane sve vlade RH
Autoindustriju u Hrvatskoj sve su dosadašnje vlade zanemarivale u odnosu na druge industrije. Dok se golem novac svake godine, kroz nepovratne donacije i pomoć, uzaludno trošio i ulagao u pojedine industrijske grane, u autoindustriju nije gotovo ništa uloženo. Drugi je veliki problem to što nijedna dosadašnja vlada nije nastojala privući proizvođače iz svijeta čak i kada su se nudili. Svojim visokim zahtjevima odbijali smo proizvođače te su oni odlazili u zemlje u tranziciji, Slovačku, Rumunjsku... Slovačka je danas među najrazvijenijim zemljama u svijetu u proizvodnji automobila, a nisu uopće imali autoindustriju.
U Hrvatskoj postoji nekoliko poduzeća koja proizvode dijelove za autoindustriju. I u takvoj situaciji zagrebačka kompanija Dok-Ing razvila je električni auto, a proizvodit će ga samo po narudžbi i po cijeni od 50.000 eura. Prvih 10 automobila napravit će za svoje potrebe. Osim za nove električne automobile, imaju i nekoliko zainteresiranih tvrtki za konverziju benzinskih automobila u električne, za što su već počeli raditi prototipove potencijalnim kupcima, među kojima je i HEP, najavio je ljetos direktor Dok-Inga Vjekoslav Majetić.
– Hrvatska bi dakle mogla biti zemlja u kojoj će se proizvoditi automobili – smatra Novotny. Autoindustrija ima visoke multiplikacijske učinke na druge gospodarske grane i na cijelo gospodarstvo.
– Primjer je Slovačka koja je u kratkom roku postala najveći proizvođač automobila po glavi stanovnika na svijetu – kazao je Damir Novotny. Zbog svega toga vlade zemalja članica snažno subvencioniraju gradnju pogona za sklapanje automobila i proizvodnju autodijelova.
– Ako Hrvatska želi imati autoindustriju, Vlada mora osigurati fiskalne instrumente (novac iz proračuna, oslobađanje od poreza, direktne subvencije) kao poticaje ulaganja u autoindustriju. Sve dosadašnje hrvatske vlade nisu bile spremne osigurati poticaje autoindustriji, kao što su to učinili drugim industrijskim granama koje ni približno nisu imale šanse za preživljavanje (brodogradnja) – zaključio je analitičar D. Novotny.
U Hrvatskoj su još uvijek prejaki uvozni lobiji i dok je to tako autoindustrija u hrvatskoj neće postojati jer od toga ima direktnu dobit kako pojedini političari tako i pojedini voditelji pojedinih gospodarskih komora u hrvatskoj.