Kako se posljednjih 30 godina iz hobija bavi izučavanjem, ali i iskorištavanjem solarne i električne energije, Josip Jurina (59) iz Čazme napokon je došao na svoje. Naime, nakon što je kuću opremio grijanjem na solarnu energiju, te putem male solarne elektrane struju prodaje HEP-u i vozni park je uredio u tom stilu. Od sredine prosinca je vlasnik malenog električnog automobila, dvosjeda Electa Nevo. Kako doznajemo u Centru za vozila Hrvatske, prvoga u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
- Već sam planirao klasični prepraviti na električni pogon, ali nakon istraživanja tržišta tri modela su se pokazala povoljnima, te sam se odlučio za ovog malog Kineza, koji je stajao 88 000 kuna - kaže J. Jurina.
Iskustva su, kaže, fantastična. Osim što je po pitanju ekologije daleko ispred klasičnog, tiši je, ima motor od samo tri dijela, održavanje je jeftinije i jednostavnije. S jednim punjenjem prelazi do 130 kilometara po idealnim uvjetima. Potrebno mu je oko četiri do osam sati za potpuno punjenje baterije, te ga puni preko noći. Uštede su ogromne, ponajprije po pitanju potrošnje energije.
- Na prijeđenih 88 kilometara za jednog putovanja do Bjelovara i natrag potrošio je 11,5 kilovat sati, odnosno oko 11,5 kuna pa je 'gorivo' u odnosu na klasični i do osam puta jeftinije - svjedoči J. Jurina.
I kod registracije su izdvajanja manja. Naime, nakon prvotne zbunjenosti i telefonskih konzultacija djelatnika na tehničkom pregledu, registriran je kao četverocikl, pa su prvi troškovi tehničkog pregleda, tablica i osiguranja iznosili 850 kuna. Nagodinu bi trebali biti još i manji. Konačna računica kaže da bi u pet godina u odnosu na klasični trebao uštedjeti od 30 do 40 tisuća kuna, pa mu tada neće biti problem kupiti novu bateriju koja stoji 15 000 kuna.
Kada električna vozila počnu zauzimati veći postotak tržišta, država će početi naplaćivati prijeđene kilometre, nadoknađujući tako neplaćanje razno-raznih nameta u litri benzina, a kojih nema u cijeni kWh. nadalje, električna se vozila NE mogu zvati čistim, zato jer u potrošnji koriste struju proizvedenu u različitim tipovima elektrana - hidro, termo na ugljen, termo na naftu, nuklearke - sveukupno je npr. u RH "čista" struja oko 50% ostalo je iz "prljavih" izvora !