Iako je Vlada djelomično odustala od prvotno najavljenog povećanja poreza i doprinosa za paušalne obrtnike, nakon što su Udruženje obrtnika grada Zagreba i Hrvatska obrtnička komora upozorili na posljedice koje bi takav potez mogao imati za desetke tisuća malih poduzetnika, dio ih je i dalje nezadovoljan jer će onima koji ostvaruju promet iznad granice od 40.000 eura porez biti osjetno veći.
Petra Puvača Klingor, pročelnica Sekcije veterinara i groomera u Udruženju obrtnika grada Zagreba te vlasnica salona za uljepšavanje kućnih ljubimaca Cuckeraj, ove je godine zaposlila jednu osobu. Upravo zbog proširenja poslovanja očekuje prelazak praga od 40.000 eura, nakon kojeg slijedi povećanje davanja državi, što je jako brine.
– Obrt imam deset godina i cijelo se vrijeme nekako borite, a posao napreduje polako. Imala sam dva rodiljna dopusta, a potom sam se selila, i sve me to usporilo. Sada se pak napokon nešto pokrenulo pa sam odlučila riskirati i zaposliti kolegicu. Nisam imala dovoljno posla za nas dvije, ali bilo je poziva koje nisam mogla prihvatiti pa sam rekla da ću pokušati. I onda, kao nagrada za to što sam nekoga zaposlila, otvorila novo radno mjesto, dolaze veći porezi i druga davanja – kaže Puvača Klingor.
Posebno problematičnim smatra poistovjećivanje prometa obrta sa zaradom obrtnika. Ističe da iz prometa mora podmiriti sve troškove poslovanja, od najma i režija do opreme, materijala, edukacija i marketinga.
– Ne možete uspoređivati nečiji promet s plaćom. Kada ste kod nekoga zaposleni, poslodavac plaća režije za prostor u kojemu radite, osigurava vam materijal, opremu i posao. Meni sve to ide iz prometa. Moj promet nije moja zarada, nego su to obrtna sredstva za rad. U njemu su režije, materijali, edukacije, marketing, šamponi, škare, oprema i održavanje prostora. Sve je to u mojem prometu, ali ništa od toga nije moja osobna zarada. Ne razumijem zašto se onda promet promatra kao zarada i zašto se njegovo oporezivanje uspoređuje s oporezivanjem nečije plaće kada te dvije stvari nemaju veze jedna s drugom – upozorava.
Kao primjer navodi i posao svojeg supruga, koji je automehaničar. Kada izda račun od 1500 eura, kaže, njegov rad može vrijediti 300 eura, a ostatak iznosa odlazi na dijelove. Unatoč tome, cijeli se iznos evidentira kao promet.
Puvača Klingor pozdravlja činjenicu da je Vlada prihvatila dio prijedloga HOK-a, ali upozorava na velik skok davanja čim obrtnik prijeđe prag od 40.000 eura, makar i za samo nekoliko stotina eura.
– Vlada je dio prijedloga prihvatila i to apsolutno pozdravljam. Međutim, ne možemo praviti toliku razliku između nekoga tko ostvari promet od 40.000 eura i nekoga tko ostvari 42.000 eura. Zbog samo dvije tisuće eura prelazite prag i davanja vam drastično rastu. Po čemu sam ja tada odjednom lažni obrtnik? Dapače, zaposlila sam još jednu osobu, skinula nekoga s burze i osim posla za sebe stvorila radno mjesto za drugoga. Znači li to da pravi obrtnik mora biti gladan i na rubu egzistencije ili je poanta da obrtnik radi, stvara i živi od svojeg rada? – pita se.
Godišnji trošak njezine zaposlenice, zajedno s plaćom i doprinosima, iznosi između 22.000 i 23.000 eura. Zbog toga prelazak praga od 40.000 eura ne znači da ostvaruje visoku osobnu zaradu.
– Sada sam u situaciji da sebi nisam isplatila plaću, nego sam novac ostavila kako bih mogla isplatiti kolegicu. Nisam bila sigurna hoću li nakon godišnjeg odmora uspjeti zaraditi dovoljno za njezinu plaću. Vjerojatno ću prijeći prag od 40.000 eura, ali znači li to da sam bogata i da ostvarujem ekstraprofit? Zaposlenica me godišnje košta više od 20.000 eura. Ako ostanem ispod praga, meni ostane 700 ili 800 eura mjesečno, što je manje od minimalne plaće. Želim normalno raditi, izdavati sve račune i plaćati porez, ali taj porez mora biti realan. Ne može me dovesti do toga da moram otpustiti zaposlenicu – poručuje pročelnica Sekcije veterinara i groomera.
Smatra da je paušalni obrt jednostavan i predvidljiv oblik poslovanja koji je mnoge ljude potaknuo da iziđu iz sive zone i počnu legalno izdavati račune. Naglo povećanje davanja, upozorava, ponovno bi moglo potaknuti kalkuliranje s prihodima i izbjegavanje izdavanja računa.
– Paušalni obrt način je na koji ljude izvlačite iz sive zone. Onima koji rade na crno dajete jednostavnu i predvidljivu mogućnost da počnu raditi na bijelo, a država od njih počinje ubirati porez. Država bi trebala biti zadovoljna što raste broj paušalnih obrta jer su to novi porezni obveznici. Trebala bi biti zadovoljna i što nas sve više ulazi u više porezne razrede, premda se to ne događa zato što smo bogatiji, nego zato što je inflacija povećala nominalne iznose prometa. Ljudima treba omogućiti da rade, razvijaju se i imaju predvidljiv sustav – zaključuje Petra Puvača Klingor.
Prema konačnom prijedlogu, za paušalne obrtnike koji tijekom 2026. godine ostvare primitke do 40.000 eura neće biti povećanja poreza ni doprinosa. Davanja za njih ostaju na sadašnjoj razini, a riječ je o gotovo 85 posto svih paušalnih obrtnika.
To je znatno povoljnije od prvotnog prijedloga prema kojem su povećanja trebali biti pošteđeni samo obrtnici u prva tri porezna razreda, s godišnjim primicima do 19.900 eura. U konačnoj verziji obuhvaćena su još dva razreda pa se postojeći iznosi zadržavaju za sve s godišnjim primicima do 40.000 eura. U petom poreznom razredu, za obrtnike koji ostvaruju promet od 40.000,01 do 50.000 eura, ukupan godišnji iznos poreza i doprinosa raste za 1336 eura, odnosno 30 posto, na 5728 eura. U najvišem razredu, za primitke od 50.000,01 do 60.000 eura, povećanje iznosi 3033 eura ili 66 posto pa će ukupna davanja dosegnuti 7605 eura.
Do ovoga je došlo jer je Vlada uvažila rezultate ankete koju je na inicijativu Ceha intelektualnih usluga gospodarskog karaktera provelo zagrebačko Udruženje obrtnika. U anketi je sudjelovalo 1512 paušalnih obrtnika, a čak 77,8 posto ispitanih odgovorilo je da bi najavljeno povećanje poreza i doprinosa u potpunosti ili djelomično dovelo do rasta cijena njihovih usluga. Cijene bi, prema rezultatima ankete, sigurno podiglo 54,2 posto ispitanih, dodatnih 23,6 posto učinilo bi to djelomično, a samo 22,3 posto navelo je da cijene ne bi povećavali, uglavnom zbog straha od gubitka klijenata.
Obrtnici su upozorili da bi mjere predstavljene kao dio borbe protiv inflacije mogle proizvesti upravo suprotan učinak. Veća davanja prelila bi se na cijene usluga, a dio obrtnika bio bi prisiljen zatvoriti poslovanje ili se vratiti u sivu zonu.
Ivica Zanetti, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, smatra da je anketa bila jedan od ključnih pokazatelja mogućih posljedica prvotnog poreznog prijedloga. Udruženje je rezultate proslijedilo Hrvatskoj obrtničkoj komori, a HOK ih je potom dostavio Poreznoj upravi.
– Među obrtnicima ima onih koji bi zaista bili jako ugroženi da su mjere ostale onakve kakve su prvotno predložene. Njihovo bi poslovanje bilo dovedeno u pitanje. Vlada je očito shvatila da bi moglo doći do velikog vala zatvaranja obrta. Anketa je bila relevantan pokazatelj onoga što bi se moglo dogoditi i zato smo zadovoljni što je dio prijedloga ipak izmijenjen. Naši članovi i ostali anketirani upozorili su da uz povećanje davanja kakvo je predložila Vlada jednostavno ne bi mogli opstati. Morali bi povisiti cijene ili zatvoriti obrt. To nije mjera kojom se suzbija inflacija, nego guranje ljudi na burzu rada ili u sivu i crnu zonu – kaže Zanetti.
Podsjeća i da se Udruženje vrlo brzo organiziralo te da je Ceh intelektualnih usluga u samo nekoliko dana uspio prikupiti odgovore više od 1500 obrtnika.
– Anita Prka, nova predsjednica Ceha intelektualnih usluga, pokrenula je anketu sa svojim članovima. Riječ je o 11 članova koji predstavljaju 11 sekcija. Sve je organizirano vrlo brzo i u roku od dva dana dobili smo velik broj odgovora obrtnika koji su opisali svoju stvarnu poslovnu situaciju. Anketu smo proslijedili Hrvatskoj obrtničkoj komori, a ona Poreznoj upravi. Mislim da je bila relevantan dokaz onoga što bi se moglo dogoditi i da je uzeta u obzir – ističe Zanetti.
Smatra i da nepravilnosti, uključujući prikriveno zapošljavanje, treba ciljano utvrđivati djelovanjem Porezne uprave i Državnog inspektorata, umjesto da se dodatno opterete svi paušalni obrtnici.
– Naravno da u svakom žitu ima kukolja, ali ne mogu svi biti žrtve pojedinaca koji love u mutnom. Postoje Državni inspektorat i Porezna uprava, koji mogu utvrđivati nepravilnosti. Ne možemo sve stavljati u isti koš zbog onih koji krše zakone. Obrtnici nisu ti koji ruše državu niti su zagađivači porezne politike. Ima još mnogo stvari koje treba popraviti, ali mislim da su ljudi napokon počeli slušati struku. Struku treba uključivati u mnogo više odluka i tada će nam svima biti lakše – zaključuje predsjednik zagrebačkog Udruženja obrtnika.
Otvori KEKS Pay
