Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević danas je u Podbrežju obišao radove na izgradnji poslovno-stambene zgrade A11, najveće zgrade za priuštivo stanovanje koja se trenutačno gradi u Zagrebu. Riječ je o objektu s gotovo 300 stanova, a radovi bi, prema planu, trebali završiti u prvoj polovici iduće godine. – Danas smo ovdje u obilasku radova prvi put nakon što smo ih otvorili prije otprilike godinu dana. Radi se o najvećoj zgradi za priuštivo stanovanje koja se trenutačno gradi u Zagrebu. Zgrada A11 imat će gotovo 300 stanova – rekao je Tomašević na redovitoj konferenciji za medije. Dodao je kako će stanovi biti namijenjeni socijalnom i priuštivom najmu, a dodjeljivat će se građanima kojima je takav oblik stanovanja najpotrebniji.
– Očekujemo da će radovi završiti u prvoj polovici sljedeće godine, nakon čega će se stanovi dodijeliti onima kojima su najpotrebniji – rekao je gradonačelnik. Tomašević je pritom istaknuo da se Zagreb, kao i brojni europski gradovi, suočava s ozbiljnim problemom dostupnosti stanovanja. – To je toliko velik problem da je prvi put u povijesti Europske komisije imenovan i povjerenik za stanovanje, upravo zato što je kriza stanovanja prepoznata kao jedan od najvećih izazova u Europi – rekao je.
Dodao je kako je jedan od ključnih problema u Zagrebu nedostatak stanova za najam, osobito za priuštivo i socijalno stanovanje, ali i velik broj praznih stanova. – Prema službenim podacima Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu ima oko 55 tisuća praznih stanova, a prema nekim procjenama i više od 80 tisuća. Nećemo uspjeti riješiti krizu stanovanja ako istodobno ne stavimo u funkciju sve te prazne stanove koji se danas ne koriste ni za stanovanje ni za najam – poručio je gradonačelnik. Vrijednost projekta iznosi oko 42 milijuna eura, a investicija se financira iz gradskog proračuna u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Gradonačelnik je istaknuo kako je riječ o samo jednom od projekata priuštivog stanovanja koje Grad Zagreb trenutačno razvija. – U ovom naselju Podbrežje planiramo i novu zgradu A2 s približno 150 stanova, a pripremamo i projekt priuštivog stanovanja u Svetoj Klari za oko 100 stanova, za koji su nedavno predstavljeni rezultati međunarodnog arhitektonskog natječaja Europan. Uz to pripremamo i projekt u Borovju s oko 600 stanova za priuštivi najam – rekao je Tomašević.
Dodao je kako Grad trenutačno radi na više od tisuću novih stanova za priuštivi najam. – Svi ti projekti planiraju se prema najvišim standardima energetske učinkovitosti i suvremene gradnje kako bi bili klimatski neutralni – rekao je gradonačelnik. Naglasio je i da se nova naselja ne planiraju samo kao stambeni kompleksi. – Ne gradimo samo stambene zgrade nego i prateću komunalnu, prometnu i društvenu infrastrukturu – vrtiće, škole, parkove i druge sadržaje koji su potrebni za kvalitetan život – poručio je. Ako radovi budu tekli prema planu, zgrada A11 trebala bi biti završena u prvoj polovici sljedeće godine, a stanovi će potom biti dodijeljeni građanima kroz modele socijalnog i priuštivog najma. – Vjerujem da će to razveseliti oko tisuću naših sugrađana – zaključio je Tomašević.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet istaknuo je kako je projekt Podbrežja dio šireg urbanističkog koncepta razvoja tog dijela Novog Zagreba. – Ovdje je planirano 11 stambenih zgrada i jedan poslovni toranj uz prugu s trgovačkim centrom na sjeveroistočnom ulazu u naselje. Uz to su predviđeni i brojni sadržaji društvenog standarda – škola, vrtići, sportska dvorana i drugi javni sadržaji – rekao je Korlaet. Dodao je kako će naselje biti povezano i s budućim Parkom Novi Zagreb, za koji je trenutačno otvorena anketa među građanima o sadržajima koje žele u tom prostoru. – Očekujemo prijedloge građana o sportskim, rekreacijskim i kulturnim sadržajima koji će dodatno obogatiti ovaj dio grada i povezati Podbrežje s naseljem Siget – kazao je. Govoreći o samom projektu, Korlaet je naglasio da je zgrada projektirana racionalno i funkcionalno kako bi u relativno kratkom roku omogućila stanovanje velikom broju građana. – To je arhitektura velikih brojeva koja treba smjestiti što više ljudi, oko tisuću naših sugrađana, ali iza tog racionalnog pročelja nalaze se dobro dimenzionirani, kvalitetno osvijetljeni stanovi s velikim vanjskim prostorima – rekao je.
Stanovi su projektirani u više veličina – od garsonijera do stanova s tri spavaće sobe – kako bi odgovarali različitim potrebama građana. Korlaet je podsjetio i na nekoliko odluka koje je gradska uprava donijela kako bi poboljšala dostupnost stanovanja u Zagrebu. – Donijeli smo novu odluku o najmu gradskih stanova koja obuhvaća i priuštivi i socijalni najam, a koja je pravednija od prethodnih rješenja. Također smo donijeli odluku o neprodaji gradskih stanova, čime želimo zadržati stambeni fond u vlasništvu grada – rekao je. Dodao je i kako je Grad povećao turistički paušal za kratkoročni najam na zakonski maksimum, kako bi se barem djelomično destimulirao rast kratkoročnog najma i potaknulo iznajmljivanje stanova na duži rok. – Kao grad radimo ono što možemo, ali je za rješavanje krize stanovanja potrebno djelovanje i na državnoj i europskoj razini – zaključio je Korlaet.