Sudbina "najvećeg projekta u povijesti Zagreba", kako su ga nazvali na Radićevu trgu, još uvijek je neizvjesna. Više od 320 milijuna eura vrijedna je golema investicija kojom bi se trebala unaprijediti gradska vodovodna i kanalizacijska mreža, a u Gradu iznos najvećim dijelom planiraju pokriti novcem iz Europske unije. Hoće li im to i poći za rukom, trebalo bi biti poznato nakon što Ministarstvo zaštite okoliše i zelene tranzicije objavi prioritetnu listu projekata koji su dobili pozitivno mišljenje za financiranje.
Još 2024. godine, podsjetimo, Grad je Projekt Zagreb, kako mu je ime, prijavio za sufinanciranje za europska sredstva, no zahvata na koncu nije uspio doći među 15 najviše bodovanih na popisu Ministarstva gospodarstva. Vijest je, očekivano, izazvala burne reakcije, a gradski oporbeni političari odmah su ustvrdili da je Tomaševićev "grandiozni projekt", kako su tada naveli, doživio potpuni debakl te kako je on zaslužan za propast najveće investicije u komunalnu infrastrukturu metropole u povijesti.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević i suradnici zarekli su se, međutim, da će projekt realizirati, i najmanje većim dijelom to iz EU fondova, a prošlog listopada pohvalili su se i kako imaju sve preduvjete za prijavu prijavu na natječaj Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je preuzelo sektor aglomeracije. Kako su tada rekli, očekuje se većinsko sufinanciranje iz fondova Europske unije, dok će ostatak iznosa biti pokriven iz državnog i gradskog proračuna.
Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga koji će se financirati iz Programa Konkurentnost i kohezija objavljen je 3. listopada prošle godine, a fond je težak golemih 914,25 milijuna eura. Europskim novcem financiralo bi se, prema tekstu poziva, 85 posto vrijednosti projekta, a ostatak bi platila jedinica lokalne samouprave te, ovisno o njihovu indeksu razvijenosti, država i Hrvatske vode. Projektni prijedlozi trebali su se podnijeti do kraja prošle godine, nakon toga slijedi njihov detaljan pregled kako bi se utvrdilo imaju li uvjete za pozitivno preliminarno mišljenje i uvrštavanje na prioritetnu listu projekata. – Nakon pregleda projektnog prijedloga, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kao Posredničko tijelo razine 1 (PT1) daje preliminarno mišljenje o usklađenosti projektnog prijedloga s primjenjivim kriterijima dodjele. Ako projektni prijedlog dobije pozitivno preliminarno mišljenje, moguće je pokrenuti postupak izravne dodjele bespovratnih sredstava – piše u javnom pozivu.
U Ministarstvu smo odlučili provjeriti u kojoj je fazi ta provjera te kada se planira objava prioritetne liste. – Za projekte koji su dostavili svu dokumentaciju u tijeku je detaljan pregled dostavljene dokumentacije te utvrđivanje zadovoljenja minimalnih uvjeta, što podrazumijeva detaljniji uvid u sadržaj projektnog prijedloga. Paralelno s pregledom Ministarstva i Hrvatskih voda odvija se i pregled od strane JASPERS (Joint Assistance in Supporting Projects in European Regions) stručnjaka, kojima su u ovom trenutku upućene sve prijave iz prve prioritetne skupine definirane višegodišnjim programom gradnje za razdoblje do 2030. godine, odnosno njegovim detaljnim provedbenim planom – odgovorili su nam u resoru Marije Vučković. Kada će pregled dovršiti, kažu, trenutačno se ne može precizirati jer "ovisi o broju i složenosti zaprimljenih projektnih prijedloga čiji je pregled u tijeku".
Projekt, podsjetimo, ulaganje u vodovodnu mrežu, i to gradnjom 12.000 metara cijevi u rubnim i podsljemenskim naseljima Kašina, Gajišće, Glavnica Gornja i Selčina. Cijevi će se, osim toga, rekonstruirati u dijelu Sesveta i Selčine. Planira se uložiti i u odvodnju te se tako kane sagraditi nove kanalizacijske cijevi u dijelu Resnika, Stupnika te na području aglomeracije Glavničica, a obavit će se, među ostalim, i rekonstrukcija u rubnim dijelovima Sesveta. Jedan od segmenata Projekta Zagreb jest i dovođenje Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u treću fazu rada.
Znatan dio investicije je, konačno, takozvani projekt "Nulta zona". Njime se, prema Tomaševićevim riječima, planira maksimalno smanjiti pucanje vodovodnih cijevi te gubitak vode koji iznosi čak 57 posto. To će se pak učiniti smanjenjem pritiska vode te gradnjom novih precrpnih stanica i dodatnih vodosprema.
Otvori KEKS Pay
Štakori, (srpski; pacovi) nikada i nigdje nisu bili nikome od koristi, pa tako nije niti u glavnom gradu RH.