Projekti se pompozno najavljuju, pa se malo počne raditi kako ljudi ne bi dobili dojam da se ne radi ništa, a onda sve stane pod izlikom hrpe birokratskih pojmova poput izrade projektnih dokumentacija, čekanja dozvola, provedbe raznih natječaja, žalbenih rokova... I na kraju opet ništa. Već je to provjereni scenarij kada je u pitanju obnova tržnica u Zagrebu, pa velika većina njih već godinama tužno propada.
Ne zna se gdje je gore
Da se puno projekata obećava, a da se ni jedan ne pomakne s mrtve točke primijetio je i gradski zastupnik i šef zagrebačkog HNS-a Tomislav Stojak koji je od Ureda gradonačelnika Milana Bandića te Holdingove podružnice Tržnice Zagreb zatražio detaljan pregled radova na zagrebačkim tržnicama, odnosno objašnjenje u kojoj su fazi te zašto se na njih toliko čeka.
– Tri tužna primjera potaknula su me da pokrenem ovu inicijativu. Prvi je Branimirova tržnica koja stoji već tri godine, od kada je s platoa uklonjena većina kućica unatoč tome što su se prodavači i ugostitelji protiv toga bunili. Tada je to bilo hitno i poslije se više ništa nije dogodilo – govori Stojak te dodaje kako ljudima najteže pada to što im se uporno obećava modernizacija, a kada se ona ne realizira, osjećaju se kao da ih je Grad povukao za nos.
Pogledajte video: Sajam u Sesvetama - Zovu ga drugim Hrelićem
– Drugi je primjer Špansko gdje se već 10 godina čeka natkrivanje. Tada je već bio plaćen i napravljen projekt, dobivene su dozvole i samo se trebalo početi raditi, no nikad se ništa nije pomaknulo, a svi dokumenti su u međuvremenu propali – prepričava Stojak te dodaje kako je treći primjer Vrapče gdje tržnica također godinama čeka.
No ništa bolje nije ni na drugim lokacijama u gradu, teško je prisjetiti se od kada natkrivanje čekaju Dolac i Kvatrić, a za modernizacijom vape i Kustošija, Sesvete, Jarun, Trešnjevka...
– Grad ne shvaća da su tržnice Zagrepčanima puno više od mjesta za kupnju, tržnica je centar svakog kvarta gdje se ljudi okupljaju, druže... Barem bi tako trebalo biti – ističe Stojak te dodaje kako zna da bi na mnogim tržnicama čak i sami prodavači sudjelovali u financiranju modernizacije, samo da im bude bolje. A ne treba, kaže, zaboraviti ni na novac Europske unije.
– Ne može se novac povući za svaku tržnicu, no projekt na Branimircu bi, primjerice, bio idealan za prijavu jer je riječ o zaštićenoj baštini i moglo bi se dobiti barem 85 posto novca od EU. No grad zazire od europskopg novca jer onda svaku lipu treba opravdati – upozorava Tomislav Stojak.
Dozvole, projekti...
Od ukupno 27 lokacija u Zagrebu, Tržnice su zasad poslale plan za njih sedam. Pa tako objašnjavaju da je za Branimirac trenutačno u tijeku izrada projektne dokumentacije, a za tržnicu Kvatrić je idejno rješenje zaprimljeno te je sljedeći korak njegovo predstavljanje strankama. Za Špansko je, kažu, ponovno aktualiziran projekt natkrivanja, pa je projekt izmijenjen te se čeka izbor projektanta. Za Kustošiju je pak izrađeno idejno rješenje za rekonstrukciju, a za Vrapče su u tijeku pregovori o doradi projektne dokumentacije za revitalizaciju.
Također, plan je modernizirati i sajmište Sesvete. Jedina tržnica koja se dosad pomaknula s mrtve točke jest Dubec gdje su već završili radovi započeti u siječnju. No još se čeka izdavanje uporabne dozvole, a ponovljen je i natječaj za modularne kućice iako je gradonačelnik Bandić najavio da će se ondje kupovati i prije ljeta.
Večernji vam daruje: Ovo je stan koji može biti vaš
Bandićev Zagreb