Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Ovo je “mrtav plac”, na njemu se okupljaju samo golubovi

Kvaternikov trg kronično je zapušten, a peru ga, kažu stanovnici, samo kiše
04. veljače 2016. u 14:00 81 komentara 30407 prikaza
02.02.2016., Zagreb - Gradska svakodnevica na Kvaternikovom trgu. Prljava fontana i klupe na kojima bi se ljudi trebali odmarati te veliki broj golubova koji oneciscuju cijelu povrisnu trga, glavni su problem koji isticu stanovnicu u tom dijelu grada.  Ph
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Kvaternjak. Kvatrić. Ili Kvaternikov trg.

Kako god ga zvali, činjenica da mu tepaju govori dovoljno koliko je ova javna površina bitna u kolektivnoj svijesti Zagrepčana. Zato im teško pada kad prođu po kronično zapuštenom trgu. Žale za onim vremenima kada je trg uz Vlašku ulicu bio okupljalište kumica, prožet žamorom i životom, pun štandova s domaćom hranom, mjesto susreta susjeda.

– Tada su ga barem svaki dan čistili, danas ga opere samo kiša – reći će Marija i Ivica Taušan, koji od 1979. žive u stanu iznad trga. Operu ga eventualno, kažu supružnici, kada dolazi gradonačelnik. A posebno je kritična točka fontana na južnom dijelu koja bi trebala imati i funkciju odmarališta, s obzirom na to da je oko nje postavljena drvena klupa predviđena za sjedenje.

Odmah stižu kazne

– Gdje da sjednemo? Klupice su “pokakane” od golubova, nema mjesta koje nije pokriveno. Dođem s unukom na trg nahraniti golubove, to mu je jedina funkcija. Ljudi se ovdje ne zadržavaju, osim na terasama kafića uz trg – kaže Verica Čuček, koja živi u Vlaškoj 126. To ne smeta mladima koji se vikendom ondje okupljaju, kažu susjedi, piju prije izlaska, a neki ne otiđu ni do četiri ujutro. – Znaju i zaspati tamo – svjedoče stanovnici.

Bolje da su umjesto prazne površine dio trga namijenili djeci, predlažu roditelji, bake i djedovi. Jer u okolici nema puno igrališta.

– Ne bi smetala koja ljuljačka ili tobogan. Bilo bi bolje od ove pustoši – kaže Verica Čuček.

Da je to “mrtav plac”, potvrđuju i cvjećari koji rade u kioscima na Kvaternjaku, a utječe to i na njihov posao. Nema nikakvih događanja, pa ni vikendom, kada bi trebalo biti najviše ljudi.

– Frekvencije ima nešto malo ujutro kad idu na tržnicu. Ne razumijem zašto ne mogu uvesti sadržaje koji privlače ljude – ljutita je cvjećarka, koja dodaje da ljudi više nemaju navike dolaziti na trg. Kupci ne mogu ni pokupiti naručeni vijenac jer, čim na minutu stanu na trg, odmah dobiju kaznu.

– Iznad su nadzorne kamere i sve snimaju. Čak i mi cvjećari nemamo opciju stati negdje sa strane kako bismo istovarili robu. Moramo sve tegliti iz garaže. Pisali smo i peticiju da nam omoguće mjesta za kratko stajanje, kao što ih imaju taksisti na autobusnom kolodvoru. Poslali smo je u Grad, ali odgovora nema – kaže cvjećarka.

Umjesto da su kopali tri podzemne etaže pri posljednjem uređenju trebali su taj prostor preurediti u tržnicu, predložio je umirovljenik koji je odrastao u Petrovoj te dodao da je trg nerazumno uništen.

Stari duh trga izgubljen je zauvijek i nikad se neće vratiti, smatra urbanist Niko Gamulin.

– Tržnice su u novije vrijeme sve traženiji urbani sadržaj. One su pandan trgovačkim centrima, a u inozemstvu se grade nove, moderne tržnice, iznimno posjećene, prava su turistička senzacija – kaže Gamulin te dodaje da se nikakvim sadržajem ne može zamijeniti atmosfera ovog “najsvetijeg” mjesta za grad i građane.

Pješaci na drugom mjestu

Da je u projektu preuređenja završenom 2008. prednost dana automobilima, a ne pješacima, smatra njegov kolega Zlatko Uzelac.

– Ne možemo negirati urbanističku ideju trga. Tržnicu su preselili kako bi se trg rasteretio i pretvorio u mjesto za organiziranje raznih događanja. No realizacija idejnog rješenja jednostavno je bila loša – kaže Uzelac dodajući da se, primjerice, odustalo od izvornog zelenila koje je trebalo stajati južno od fontane.

Glas za staro - Mateja Šobak:

Čelično-stakleni paviljon uz tramvajsku stanicu na Vlaškoj s kioscima za cvijeće te kafićem, a i svojevrsnim obeliskom, koji bi trebao služiti za informiranje. Fontana koja je trebala svijetliti u različitim bojama, pozornica koja je trebala služiti raznim manifestacijama, klupe koje su trebale biti ondje ne bi li šetači odmorili noge. Tako je, predviđalo se prije gotovo 10 godina, trebao izgledati preuređeni Kvaternikov trg. Ono što je u teoriji odlično zamišljeno, u praksi je tako i ostalo – samo na papiru. Cvjećari i kafići rade, to je točno, međutim nitko od ljudi s kojima sam ikad razgovarala o Kvatriću ne sjeća se da je pročitao bilo kakvu obavijest s informacijskog obeliska, poslušao bend ili KUD koji se popeo na tamošnju pozornicu ili pak vidio fontanu kako svijetli. Štoviše, otkad je trg preuređen te je tržnica preseljena na križanje Šubićeve i Martićeve, mali se broj ljudi na samom Kvatriću uopće i zaustavlja. “Mrtvačnica s elementima turbofolka”, tako su nazvali tamošnji stanovnici svoj trg nakon preuređenja. Danas, kažu, ne zovu ga više nikako jer onamo i ne zalaze.     

Glas za novo - Zoran Vitas:

Iako obnovljeni Kvatrić nije savršen, nije baš ni tako loš! Tko se sjeća, stara tržnica doista, iako na zgodnom mjestu, nije više bila nešto reprezentativno. Ispucali asfalt, zastarjela infrastruktura, nepostojanje interijera... Sve to dobilo se s novom tržnicom u Šubićevoj, koja danas i te kako dobro radi. Očito je da u tome pogreške nije bilo. Rekonstrukcija lokacije stare tržnice bila je potrebna, a ideja da se od tog mjesta napravi okupljalište nije odbojna. Sasvim je ipak točno da se u tome nije potpuno uspjelo, a nije jasno ni odakle odluka da se na tome mjestu ostave cvjećari. Međutim, obod novog Kvatrića nikada nije imao bolje sadržaje. Kafići su odlični, ne više nekakvi pajzli, tu je i slastičarnica Vincek, uskoro se otvara još jedna... Također, ne treba smetnuti s uma da širi prostor, Vlaška i Maksimirska, već više godina polako odumire. Nije pomogla ni obližnja Kvatrić Plaza. Prebrojite koliko je tvrtki i obrta radilo u tom prostoru prije 15-20 godina, a koliko ih radi danas. Odavno već nema ni kina Partizan. Bez šireg promišljanja teško će se obnoviti život na Kvatriću.     

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak
  • dragica949:

    Stručnjaci od formata svojski su se trudili da mi unište najdraži trg na svijetu.Moram priznati da su uspjeli.Trg je monstruozni spoj betona, željeza i stakla,poslaganih bez smisla i potrebe.Podhodnik na čošku s Maksimirskom i vincekova nakaradna šatra do pol Trga,čavel ... prikaži još!l su u duši mog Kvatrića.S tim su placom živjele i sve okolne ulice,jer lubenice su bile na čošku Nemčićeve,živi piceki se prodavali u Utješinovićevoj,borovi u Arkovima.Nema više mjesta za nogomet na male golove preko Rakovčeve, graničara na trotoatu,pikulanja i piljkanja.Sad je sve zakrčeno limenim kantama,novi "građani" jure na autobusni terminal i njima Kvatrić niš ne znači,a klinci,oni bulje u svoje tablete i mobitele i ne primječuju kestene u Heinzelovoj.

  • mikrogrizzly:

    Kad liječnik ugrozi život pacijentu, pune su novine tog slučaja. Na suprotnoj strani, kad arhitekti i urbanisti naprave ovako nešto - da ljudi "begaju" s nekoć živahnog trga, e onda im mediji taje imena kao zmija noge. Sjetimo se nekoć ... prikaži još! Cvjetnog trga i kako su mu ukrali dušu, srušili stabla i potjerali cvjećarice. Ono arh. zdanje na Kvaternikovom je kao da u njoj se spušta lijes u peć krematorija odnosno nije ni čudo što se nitko tamo ne osjeća ugodno. Što je najgore, da se vratim prvospomenutom - ne odustaju oni tako lako,išli bi prepravljati i druge trgove po ćefu arhitektonske struke. Građane pak nitko ništa ne pita! Samo urbanisti, arhitekti i izvođači pospreme novac u džep i koga briga što su stanovnici Zagreba "nogama" glasovali i svakodnevno se nastoje odmaknuti od rezultata njihovog "dejstvovanja".

  • Avatar distanca
    distanca:

    Legendarni Kvatric je imao dusu, a ovaj betonski plato tjera covjeka da sto prije pobjegne sa njega. Vise podsjeca na mjesto za zadnji pocinak, nego na trg pun zivota i radosti. Svi oni koji su sudjelovali u stvaranju ovog betonskog ... prikaži još!g "mrtvaca" zasluzuju da ih se upita: " Da li ste ikada voljeli ovaj grad?"