Svi je znaju kao prvu hrvatsku profesionalnu novinarku i najčitaniju književnicu iza koje su ostala glasovita djela poput “Gričke vještice”, “Gordane”, “Kći Lotrščaka”... S druge strane, o privatnom životu Marije Jurić Zagorke oduvijek se manje znalo, pa je tako dugo vremena nepoznat bio čak i datum njezina rođenja. A njezin život skriva puno zanimljivih detalja, kaže profesorica književnosti Slavica Jakobović Fribec, koja se posvetila istraživanju Zagorke.
– Iako su manje poznate, ona je napisala i nekoliko izvrsnih autobiografija, koje sam sve iščitala i pronašla izuzetne informacije – govori Slavica Jakobović Fribec te ističe kako je kruna njezina istraživanja bilo izdavanje vodiča “Zagorkinim tragom po Zagrebu“. U njemu je opisala sva najvažnija mjesta u gradu koje je Zagorka voljela, gdje je provodila vrijeme i koja su joj obilježila život.
Policija je tražila plakatom
Prvo je 2007. počela voditi šetnje po Zagrebu Zagorkinim stopama, a onda je u suradnji s Centrom za ženske studije, koji upravlja Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke na Dolcu, izdala i knjigu. Turu vodi i ove nedjelje u 11 sati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke. – Kreće se s Trga bana Jelačića, a mogli bismo Zagrebom hodati više od tri sata do posjetimo sva mjesta koja je Zagorka obilježila, no budući da je ljudima to preteško, u sat i pol obiđemo samo ona najznačajnija – kaže Slavica Jakobović Fribec.
Druga je postaja Dolac 8, gdje se nalazi stan u kojemu je Zagorka provela posljednji dio života. U mladosti je, pak, živjela u sobi 325 na trećem katu Hotela Esplanade, a njegova Oleander terasa bilo joj je najdraže mjestu u gradu za sjesti na piće. Često je išla i u Hotel Palace, a jako je također voljela kavane. – Ipak, Gornji grad joj je bio najdraži dio Zagreba, a posebno je voljela Dolac jer su ondje prodavačice pričale kajkavskim dijalektom koji je njoj bio jako drag s obzirom na to da je u Zagorju provela djetinjstvo – prepričava Slavica Jakobović Fribec.
Zagorka se nakon dolaska u Zagreb, nastavlja, obrazovala u samostanskoj školi kod sestara milosrdnica. Upravo je to iduća točka rute, a ne zaobilazi se ni Varšavska ulica, gdje je bila smještena redakcija Ženskog lista koji je pokrenula. Ide se i do dna Mesničke, gdje je bio zalijepljen policijski plakat kojim su tražili Zagorku “jer je vukla ljude za rukav i tražila ih da pričaju na hrvatskom jeziku, a ne na mađarskom ili njemačkom”. Markov se trg, pak, obilazi u sjećanje na prve ženske demonstracije protiv bana Khuen-Hédervárya na kojima je sudjelovala. – Bila je prava sufražetkinja, angažirana, borila se za prava... – kaže Slavica Jakobović Fribec.
Na kućnom broju 8
Dani Marije Jurić Zagorke ove su godine u znaku 60. obljetnice njezine smrti. Sutra od 11 do 16 sati u sklopu manifestacije za posjetitelje se otvara stan na Dolcu, a u petak i subotu organizira se međunarodni skup “Feminizam i kultura straha”.
Pogledajte i video: Prvi Cat Caffe u Hrvatskoj
