Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 129
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Što je u programima?

Evo kako bi Škoro i Tomašević riješili za pet glavnih zagrebačkih problema

Foto: Kolaž/Pixsell
1/6
25.05.2021.
u 12:04

Usporedili smo njihova rješenja za otpad, promet, stihijsku gradnju, glomaznu administraciju i poduzetništvo

Jedan je od tinejdžerskih dana član ekoloških inicijativa, a na području okoliša, društva i razvoja je i magistrirao te je velik dio aktivističke karijere izgradio na otpadu. Drugi je pak, osim kao glazbenik, poznat i kao poduzetnik koji je osnovao više trgovačkih društava. Tomislav Tomašević i Miroslav Škoro protivnici su u bitki za Zagreb, a mi smo sučelili i njihove programe. Osim “resora” po kojima su prepoznatljivi, usporedili smo i rješenja za probleme prometa, preglomazne gradske uprave te stihijskog prostornog planiranja. Pritom se u programima mogu naći mnoge podudarnosti, no u nekim se stvarima potpuno razlikuju, primjerice upravo kad je riječ o poduzetništvu.

1. ONE-stop shop, posebna “banka” i vlastiti kapaciteti

Škoro se u svom programu poduzetništvu posvetio puno podrobnije nego Tomašević, koji, kako je naglasio, smatra da bi se poslovi u Gradu trebali odrađivati uz korištenje vlastitih kapaciteta. Ekipa iz Domovinskog pokreta, među ostalim, gospodarski razvoj metropole misli ostvariti i digitalnim platformama za usluge važne za poslovanje poduzetnika. Kreirali bi i “one-stop shop” platformu prema načelu “osobnog bankara”, a u fokusu im je i smanjenje nezaposlenosti te povećanje poticaja za poduzetnike. Ideja im je i u izmjene GUP-a uvrstiti gradnju istraživačko-poslovno-industrijskih zona, osnovali bi i posebnu financijsku instituciju u obliku fonda ili banke koja bi financirala projekte poduzetnika i Grada, ali i osigurala kreditne linije za strateške gospodarske grane. Tomaševićev program nije toliko išao u dubinu, iako se, piše, zalažu za raznovrsne oblike poduzetništva. I ekipa iz Možemo! digitalizirala bi komunikaciju poduzetnika i Grada, ali i ojačala postojeće usluge poput Plavoga ureda i Zagrebačkog inovacijskog centra.

15.11.2019., Zagreb, ZICER, Zagrebacki velesajam - Clanovi tima Hero Factory koji se natjecu na natjecanju Zagreb Startup Factory. Photo: Robert Anic/PIXSELL
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/Robert Anic/PIXSELL

2. Slučaj Jakuševca, odvoz po količini i reciklažni centri

U DP-u tvrde da Zagreb može postati zelena EU metropola uspostavom cjelovitog ekološkog gospodarenja otpadom na principima kružne ekonomije, bez Jakuševca već u jednom mandatu. – Umjesto troškova smeća, u sinergiji s građanima stvorit ćemo sustav koji čuva vrijednosti otpadnih materijala i time generira dobit za grad i njegove stanovnike – kažu. U tu svrhu sagradili bi dva ili tri reciklažna centra sa sortirnicama, zatvorenim kompostištima te središtima za popravak i ponovnu uporabu glomaznog otpada. A to bi financirali prenamjenom novca planiranoga za centar za gospodarenje otpadom u Resniku. I u Možemo! obećavaju da će urediti sustav putem kružne ekonomije, ali i uvesti naplatu odvoza prema količini nerazvrstanog otpada. – Sagradit ćemo i novu te adaptirati postojeću infrastrukturu za sortiranje, reciklažu i kompostiranje te zaustaviti odlaganje miješanog komunalnog otpada na Jakuševec – ističu. Za učinkovitije razvrstavanje na kućnom pragu, smatraju, valja prilagoditi smetlarnike u zgradama te racionalizirati potrebe za spremnicima na ulici i zelenim otocima. Osigurat će i češći odvoz, uvesti podzemne spremnike te inzistirati na hitnom prelasku na zatvoreni tip kompostiranja.

29.01.2018., Zagreb - Odlagaliste otpada Jakusevec. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Ilustracija/Marko Prpic/PIXSELL

3. Tramvajska mreža, željeznica, parkiranje, biciklističke staze

Škorini bi, osim na tramvajskoj mreži, radili i na razvoju željezničkog gradskog prometa, a zračnu luku povezali bi postojećom trasom pruge. – Postoji koridor koji vodi od Zagreba prema Sisku. To je kvalitetnije rješenje od tramvajske pruge od Kvatrića jer bi zračna luka bila povezana s glavnim željezničkim kolodvorom, a blizu je i autobusni – rekao je Škoro. Pod zemlju bi stavili križanja na Slavonskoj – Zagrebačkoj – Ljubljanskoj aveniji, tramvajsku mrežu proširili do Španskog i Malešnice te sagradili Jarunski most. Sustav parkiranja, pak, unaprijedili bi gradnjom nadzemnih garaža, posebice u četvrtima. Ukinuli bi ulična parkirališna mjesta te uveli “park & ride” sustav. Takvo rješenje prometa u mirovanju vidi i Tomašević, a osobito važnim pravcima za proširenje tramvajske mreže drži dionice Zapruđe – Sarajevska – Vatikanska – Podbrežje, rotor – Lanište – Blato, Vukovarska – Ozaljska... Tramvajski promet ubrzali bi fizičkim odvajanjem koridora, a i platforma Možemo! ulagala bi u poboljšanje gradskog željezničkog prometa. Biciklističke bi staze pak povezali dugim magistralama, a usto usporili automobilski promet u gusto naseljenim blokovima te proširili pješačke zone.

19.05.2021., Zagreb - Ulica kralja Zvonimira. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL - Ilustracija

4. Novi GUP, kvartovski “Grad od 15 minuta”, Gredelj i Paromlin

Stihijsku gradnju oba bi kandidata, naravno, riješila izradom novog Generalnog urbanističkog plana. DP predlaže da Zavod za prostorno uređenje u tu svrhu osnuje i stručno povjerenstvo, a uz dobru organizaciju, smatraju, dovršiti se može za dvije godine. Zalažu se i za očuvanje zelenih površina te “popunjavanje” preskočenih ili zanemarenih gradskih područja, kao i za kvalitetno definiranje i realizaciju prostora Gredelja, klaonice, Paromlina i sl. Možemo! bi izradio i detaljne prostorne studije za pojedine dijelove metropole uz sudjelovanje građana te mjesne samouprave, a razvijali bi i centre, infrastrukturu i javne servise u kvartovima, odnosno tzv. “grad od 15 minuta”. S potencijalnim ulagačima, ističu, pregovarali bi iz pozicije interesa grada, a ne investitora.

25.03.2021., Zagreb - Fotografija iz raka bivse tvornice Janko Gredelj koja je danas zapusteni industrijski kompleks povrsine 350.000 kvadrata, koji stoji na rubu Zelene potkove. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

5. Digitalizacija usluga, smanjenje ureda i recepti za Holding

DP bi decentralizirao gradsku upravu i financije te s pomoću dostupnih fondova EU-a digitalizirao javne usluge. – Transformacija poslovanja Holdinga omogućila bi i novi gospodarski zamašnjak za malo i srednje poduzetništvo – ističu. Racionalizacija, dodaju, ne podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih, već pojednostavljivanje radnih procesa uz nove tehnologije i u konačnici pojeftinjenje javnih usluga. Možemo! bi pak stvorio mrežu Holdingovih tvrtki-kćeri na razini zagrebačkog prstena, što bi povećalo prihode, a kroz ekonomiju obujma smanjilo troškove uz održavanje jednake kvalitete usluge. Sistematizirali bi radna mjesta u partnerstvu sa sindikatima, postojećih 27 gradskih ureda žele smanjiti na 15-ak, a menadžment poduzeća birati na javnim natječajima.

09.09.2011, Zagreb - Zgrada Zagrebackog holdinga u Vukovarskoj ulici. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Komentara 7

IB
iva.begovic
07:03 27.05.2021.

Svi nabrojeni projekti iz programa od obje strane, samo su liste želja bez ozbiljnih prethodnih analiza. Te je želje, uz sav novac iz fondova, nemoguće ostvariti u petogodišnjem mandatu. Bilo bi dobro kada bi onaj koji dođe na vlast biobio dovoljno sposoban racionalizirati i unaprijediti postojeće. To je već "fair enough". Jer za nove projekte niti je potrebe nit iskustva i kompetencija.

KA
kamenporedputa
15:18 25.05.2021.

Što kandidati misle o inicijativi "maknimo Milana sa Mirogoja"?

IB
iva.begovic
07:14 27.05.2021.

Zahvaljujući izdašnom priljevu novca iz inozemstva u različite udruge nevladinog sektora i činjenici da udruge ne moraju polagati račune, plaćati poreze te da vode jednostavno knjigovodstvo, udruge u nas silno su ojačale. I mnogim djelatnostima ispunile prostor koji je je inače reguliran i koji je trebao biti upravljan po utvrđenim pravilima od strane strukturiranih društvenih dionika. Kafić npr. možete otvoriti kao poduzetnik, tvrtka ili obrtnik ali i kao udruga. A porezna i ostala pravila su različita. Već na banalnom primjeru poduzetnik je diskriminiran u odnosu na udruge. Užasava me moć udruga jer to je najnetransparentniji dio društva koji polako grabi sve veću moć. Kao što se to može vidjeti i iz uspjeha MOŽEMO koji pitanje je da li su registrirani kao stranka ili su udruga koja se bavi politikom. Da smo Šveđani, pa ajde što je to tako, ali nismo Šveđani

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije