Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Znanstvenik Nenad Ban: Tri scenarija koja bi nas mogla spasiti od koronavirusa

Pandemija COVID-19 na dulje će nam vrijeme promijeniti način života. Prof. dr. sc. Nenad Ban objašnjava nekoliko predloženih scenarija koji se provlače kroz medije
14. travnja 2020. u 11:38 91 komentara 45264 prikaza
Odjel intezivne njege u Švicarskoj na kojem leže pacijenti zaraženi koronavirusom
Foto: pool/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Trenutačno se pandemija koronavirusa širi eksponencijalno tako da jedna bolesna osoba zarazi u prosjeku tri osobe. Slične brzine širenja primijećene su u raznim zemljama bez obzira na razlike u klimi ili u društvenim običajima. Zbog toga je zasad jedini način da se eksponencijalni rast uspori da se uspostave stroge mjere izolacije.

ANALIZA Apel 500 znanstvenika: Počnite stvarati održivo i pravedno društvo u EU

Takav se pristup pokazao obećavajućim s obzirom na rezultate izolacije u Kini, a i usporavanje širenja u raznim europskim zemljama koje su uspostavile stroge mjere. Naravno, te mjere imaju teške ekonomske posljedice. Scenarij će u svim zemljama vjerojatno biti sljedeći: prvo će se strogim mjerama obuzdati eksponencijalno širenje virusa, a onda će se prilagoditi sustav tako da se zemlja može bolje nositi s novim slučajevima bolesti u budućnosti. Procijenit će se korisnost određenih mjera zaštite i procedura, primjerice nošenje maski, distanciranje u javnim prostorima pa će se onda, s obzirom na to, pripremiti i infrastruktura ili naručiti potrebna oprema. Međutim, situacija se može usporediti s vožnjom nizbrdo po uskoj planinskoj cesti bez ručne kočnice.

VIDEO: Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija

Dok je vozač za volanom i noga na kočnici, situacija se može kontrolirati, no nije moguće izaći iz auta i prepustiti da se stvari odvijaju svojim tijekom. Isto bi se dogodilo čim bi mjere socijalnog distanciranja popustile, broj zaraženih nekontrolirano bi skočio i to bi dovelo do velike smrtnosti. Došlo bi do kolapsa zdravstvenog sustava, kao što smo vidjeli u Italiji i New Yorku, ljudi koji bi mogli biti spašeni ne bi dobili potrebnu liječničku skrb, a i veliki broj ljudi kojima je liječnička pomoć potrebna nevezano uz COVID-19 ne bi je mogli dobiti. Sve jako zanima kako će se pandemija razvijati pa je zanimljivo navesti nekoliko scenarija:

1. Virus bi mogao mutirati tako da se simptomi bolesti ublaže

Za: Nije neobično da se soj virusa koji ima slabije simptome lakše širi kroz populaciju, npr. virus koji je prouzročio epidemiju SARS-a 2003. s mnogo jačim simptomima bolesti manje se efikasno prenosio jer bolesni ljudi nisu mogli biti društveno aktivni. Što se tiče mogućeg ublažavanja simptoma SARS-CoV-2 zbog mutacija, možemo se nadati da će mjere izolacije dodatno pogodovati selekciji virusa koji ima mutacije pa uzrokuje blaže simptome, dakle ako svi bolesnici s jačim simptomima ostanu kod kuće, možda će se samo blaži oblik virusa nastaviti širiti.

Protiv: Razlog zašto taj scenarij nije vjerojatan jest to što virus SARS-CoV-2, a i svi drugi koronavirusi, imaju jako veliki RNA genom i zbog toga imaju posebnu “mašineriju” koja korigira pogreške koje bi se mogle dogoditi kada se genom kopira. Zbog toga u dosadašnjim analizama sekvencija SARS-CoV-2 genoma ne vidimo velike promjene koje bi mogle promijeniti svojstva virusa. Dakle, ovaj virus mutira manje od HIV-a ili virusa gripe.

Aplikacijom protiv koronavirusa Povratak normalnom životu tek nakon što instalirate aplikaciju za praćenje?

2. Imunitet krda

Za: Za svako širenje bolesti moguće je izračunati takozvani reprodukcijski broj virusa. Taj broj “R0” je za SARS-CoV-2 oko tri i pokazuje na koliko će osoba u prosjeku virus prenijeti jedna bolesna osoba. Taj je broj direktno povezan s postotkom populacije koja će se zaraziti prije nego što infekcija uspori. Dakle, infekcija neće stati prije nego što 60-70 posto populacije dobije bolest. Ako se transmisija smanji na 1,5, onda će epidemija stati na oko 30% populacije. Dakle, ako je bolnički kapacitet zemlje jako velik, kao što je primjerice u Njemačkoj, gdje se spominje da postoji više od 30.000 respiratora/ventilatora koji bi se mogli koristiti za liječenje oboljelih od COVID-19, onda bi se možda moglo “dopustiti” da relativno veliki broj ljudi istodobno oboli i nadati se da će to vrlo brzo dovesti do velikog postotka populacije koja će preboljeti COVID-19 i spriječiti daljnje širenje.

Protiv: Čak i da je broj oboljelih od COVID-19 mnogo veći nego što je zasad dijagnosticiran, neće biti lako u dogledno vrijeme imati koristi od imuniteta krda. Računica je jasna, recimo da je u posljednjih mjesec dana u Njemačkoj, umjesto 130.000, oboljelo šest puta više ljudi ili gotovo 800.000, što je najoptimističnija brojka s obzirom na zadnja testiranja antitijela kod ljudi koji su preboljeli COVID-19. Dakle, da bi se postigao imunitet krda, kada 60 posto populacije preboli COVID-19, bit će potrebno 60 mjeseci, i to u zemlji čije je zdravstvo posebno dobro organizirano i opskrbljeno.

Zlatan Ibrahimović VELIKI ZLATAN U ŠVEDSKOJ Kod njih su mjere puno labavije: Rade kafići i restorani, dopušteno okupljanje do 50 osoba...

3. Cjepivo ili lijekovi

Za: Dobro cjepivo bilo bi pravo rješenje da se zaustavi obolijevanje od COVID-19. To je najbolji način da se potakne imunosustav cijepljene osobe da prepozna i neutralizira virus prije nego što se razviju simptomi bolesti. Druga bi opcija bila da se prenamijeni neki postojeći lijek za tretman COVID-19, a korist tog pristupa bila bi u tome što bi se takav lijek mogao koristiti i za moguće nove pandemije prouzročene nekim drugim sojem koronavirusa na koji ne bismo bili imuni čak i da smo preboljeli COVID-19 ili da smo primili cjepivo.

Protiv: Za razvoj cjepiva trebat će vremena čak i ako se ubrzaju sve administrativne procedure. Ne samo da se cjepivo treba razviti, nego se treba i uspostaviti proizvodnja i distribucija, što će potrajati. Nadajmo se da će to biti do kraja ove ili početkom iduće godine. Manja je šansa da će se novi lijek moći početi koristiti u tom razdoblju. Prosječno vrijeme da se novi lijek stavi na tržište deset je godina. Taj period može se skratiti ako se radi o prenamjeni postojećeg lijeka.

Angela Merkel plan za izlazak iz izolacije Merkel odlučuje: Ako Nijemci hoće ublažene mjere, maske moraju imati svi

Zaključak: Pandemija COVID-19 promijenit će nam način života sve dok se ne razvije cjepivo ili virus “oslabi” zbog mutacija. Važno je na neki način “naučiti” kako se ponašati da bismo držali transmisiju pod kontrolom. Što prije prihvatimo nove načine ophođenja i ekonomske modele koji uključuju smanjenu međuljudsku interakciju, to ćemo kao društvo lakše podnijeti probleme s kojima se suočavamo. Novi poslovni modeli morat će se više orijentirati, na primjer, na kućnu dostavu, povećanje rada iz kućnog ureda i fleksibilno radno vrijeme. (Priredio Zoran Vitas)

VIDEO Ministar Beroš: 'Nemamo lijeka ni cjepivo, molim vas, ponašajte se odgovorno!'

Slunj: Gotovina, Markač i Krstičević nazočili vojnoj vježbi Velebit 18
NEPOZNATA EPIZODA IZ ŽIVOTA TOME MEDVEDA
'Tog je dana u Primišlju poginuo vaš brat, srpski, i moj brat, hrvatski vojnik'
Tri dana Zagreba i okolice za obitelj
IZLETI
Tri dana Zagreba i okolice za obitelj: Lovite tartufe, doznajte sve o legendarnim coprnicama i zmajevima te špiljskom nakitu
  • liliZG:

    korona se ne ponaša kao bilo koji virus do sada pa znanstvenici lupaju u prazno u nadi da će pogoditi kao čorava koka zrno...

  • Tomisl:

    Ovo prelazi u epidemiju dezinformacija

  • Avatar slobodoljubac
    slobodoljubac:

    Ovaj komentar ti je pucanj u prazno,jer po tvom razmišljanju svećenici i časne sestre ne bi umirali ,no nažalost nije tako.Sjedi malo i zamisli se da bi razbistrio um koji je u tebe jako plitak.