Zlato se posljednjih dana našlo između dva suprotstavljena tržišna signala. Dok geopolitičke napetosti i dalje podržavaju interes ulagača za sigurnu imovinu, pritisak visokih kamatnih stopa i snažna osjetljivost tržišta na poteze američke središnje banke ograničavaju prostor za novi snažniji rast. Nakon pada s početka tjedna, objava blažih američkih inflacijskih podataka donijela je kratkotrajno poboljšanje raspoloženja među ulagačima, no cijena zlata zasad nije uspjela potvrditi održiv oporavak te se zadržala blizu razine od 4.000 dolara po unci.
U razdoblju od 10. do 17. srpnja zlato je prošlo kroz fazu korekcije nakon prethodnih dobitaka. Tjedan je započeo na razini od 4.117,10 dolara po unci, nakon čega je uslijedio pad. U ponedjeljak je zlato završilo trgovanje na 4.047,33 dolara, u utorak je skliznulo na 4.033,04 dolara, dok je u srijedu cijena ostala gotovo nepromijenjena na 4.030,36 dolara po unci. U odnosu na petak zlato je tako izgubilo približno 87 dolara po unci, odnosno 2,3 %, a trenutačno se cijena zlata kreće oko razine od 4.004,13 dolara po unci.
Ipak, iza ovog pada nije se skrivala promjena dugoročnog trenda, nego prije svega privremeno povlačenje investitora nakon snažnog rasta u prethodnom razdoblju. Prošli tjedan obilježili su povećani geopolitički rizici, posebice napetosti povezane sa SAD-om i Iranom, ali i zabrinutost zbog mogućeg utjecaja viših cijena energenata na inflaciju. Takav razvoj događaja uobičajeno povećava potražnju za zlatom, no ovoga puta tržište je veću pozornost usmjerilo prema pitanju hoće li inflacija prisiliti američku središnju banku da dulje zadrži restriktivnu politiku.
Ključni trenutak ovog tjedna stigao je u utorak nakon objave blažih od očekivanih podataka o američkoj inflaciji. Slabiji indeks potrošačkih cijena (CPI) smanjio je pritisak na očekivanja da bi američki Fed morao zadržati stroži pristup monetarnoj politici. Američki CPI za lipanj pokazao je usporavanje godišnje inflacije na 3,5 % s prethodnih 4,2 %, dok je temeljna inflacija (core CPI), koja isključuje hranu i energiju, ostala na 2,6 % godišnje. Reakcija tržišta bila je brza: prinosi na američke državne obveznice pali su, dolar je oslabio, a zlato se oporavilo. Spot cijena zlata tijekom utorka je porasla oko 1,3 %, približivši se razini od 4.052 dolara po unci, jer su investitori ponovno počeli povećavati izloženost plemenitim metalima.
Slabljenje američkog dolara jedan je od najvažnijih čimbenika za zlato jer se plemeniti metal uglavnom trguje u američkoj valuti. Kada dolar oslabi, zlato postaje dostupnije kupcima koji koriste druge valute, što često povećava potražnju. Istodobno, niži prinosi na obveznice smanjuju privlačnost instrumenata s fiksnim prihodom i dio kapitala ponovno usmjeravaju prema imovini poput zlata koja ne donosi kamatu, ali služi kao zaštita od rizika.
Dodatni element koji tržište i dalje pomno prati jesu geopolitičke napetosti i kretanje cijena nafte. Iako nesigurnost na Bliskom istoku tradicionalno podupire zlato, rast cijena energenata istodobno može ponovno povećati inflacijske pritiske. To stvara složenu situaciju u kojoj isti događaj može imati dva suprotna učinka: povećati potražnju za sigurnim utočištima, ali i odgoditi očekivano popuštanje monetarne politike.
Trenutačno se čini da tržište zlata pokušava pronaći ravnotežu oko psihološki važne razine od 4.000 dolara po unci. Održavanje iznad te razine moglo bi biti signal da kupci i dalje vjeruju u nastavak pozitivnog dugoročnog trenda. S druge strane, jačanje dolara ili novi znakovi tvrdokorne inflacije mogli bi produžiti razdoblje kretanja u užem rasponu.
Za ulagače će u idućim danima najvažnije biti nove informacije o američkom gospodarstvu i smjeru monetarne politike. Ako se nastavi trend slabijih inflacijskih podataka i tržište počne očekivati blaži pristup Feda, zlato bi moglo ponovno pokušati testirati više razine. Međutim, ako središnja banka ostane oprezna zbog inflacijskih rizika, plemeniti metal mogao bi još neko vrijeme ostati pod pritiskom.
Zlato se tako ponovno nalazi na raskrižju između kratkoročnih pritisaka i dugoročnih čimbenika koji mu i dalje pružaju snažnu potporu. Iako kamatne stope, kretanje dolara i očekivanja oko politike američkog Feda mogu u kratkom roku izazvati oscilacije cijene, temeljna slika za zlato ostaje povoljna. Posebno važan oslonac tržištu predstavlja nastavak kupnje zlata od strane središnjih banaka diljem svijeta, koje posljednjih godina povećavaju svoje zlatne rezerve kao dio strategije diverzifikacije i smanjenja ovisnosti o američkom dolaru. Takva institucionalna potražnja predstavlja stabilan temelj za cijenu plemenitog metala i potvrđuje da interes za zlato nije samo posljedica trenutačnih tržišnih strahova.
U nastavku ljeta ulagači će zato pratiti ne samo podatke o inflaciji i poteze najvećih središnjih banaka, već i širu sliku globalne potražnje za zlatom. Iako su kratkoročne korekcije dio svakog snažnog tržišnog ciklusa, kombinacija geopolitičke neizvjesnosti, potencijalnog ublažavanja monetarne politike i kontinuirane kupnje središnjih banaka i dalje pruža potporu pozitivnim dugoročnim izgledima za zlato.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
