Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zbogom nedjelji u šopingu, vidimo se opet u lipnju

28. prosinca 2008. u 19:45 88 prikaza

Hrvati bi se u novoj 2009. godini mogli naći u gadnim mukama. Barem dok se ne snađu. Ili dok ne promijene navike.

Karniše, pegle...
Nedjeljne izlete u šoping-centre, mahnito kupovanje modnih krpica ili špeceraja (a znale su se nedjeljom kupovati i metle, karniše, pegle...) nakon 1. siječnja mogu zaboraviti! Prvu dozu nedjeljnog šopinga u velikim centrima moći će dobiti tek od 1. lipnja do 1. listopada te od 1. do 31. prosinca, ali samo od 8 do 13 sati.

Što ćemo raditi nedjeljom umjesto šopinga

Nedjelja je trgovcima bila drugi najjači dan u prometu

Neki šopingoholičari koji su pohrlili u brojne velike trgovačke centre u Hrvatskoj nisu možda ni bili svjesni da su danas u njima proveli zadnju nedjelju prije ljeta. U zagrebačkim šoping-centrima provjerili smo što Hrvati kažu o “novoj situaciji” i gdje ubuduće kane provoditi nedjelje.

– Bit ću doma, a ljeti ću djecu odvesti u park – spremno nam je odgovorila Mirta Vlahov dok je s majkom, umirovljenicom Helenom Vlahov, ispijala kavu u City Centeru One. Financijska situacija ne ostavlja joj puno drugih mogućnosti. U centre nedjeljom, dodala je, nije dolazila radi šopinga, nego na kavicu.

Kupnju je i dosad ionako obavljala subotom. – Kava je u trgovačkom centru jeftinija nego u središtu grada. Ovdje ne moram plaćati parking, dok je u gradu papreno skup. A djeca se mogu poigrati u igraonici – jednostavna je Mirtina računica. Njezina majka Helena dodaje kako je kavica u nekom trgovačkom centru penzićima ionako bila jedna od rijetkih razonoda koje si mogu priuštiti.


Foto: Goran Stanzl

– Ovdje je toplo, prostrano, nisi u zagušljivom i bučnom kafiću i još ako se nekome ubacim za prijevoz, nemam se na što požaliti – ispričala je baka Helena. Zagrepčanin Antonio, koji je danas u centar poveo i sina, redovni je gost šoping-meka.

– Isključivo sam nedjeljom kupovao špeceraj jer ostale dane u tjednu radim. Nakon šopinga sjednemo na ručak, pa nam je to i svojevrsni izlet – rekao je Antonio, koji ipak neće tugovati za “nedjeljom u dućanu”. – Odsad ćemo kupovati subotom, a nedjeljom ćemo napokon zajedno biti kod kuće – isplanirao je.

Slijede ustavne tužbe
To troje sugovornika zapravo su bili jedini koji su priznali da nedjeljom vole biti u šoping-centru. Svi ostali kupci uglavnom su tvrdili “da su se ove nedjelje baš slučajno tamo zatekli”. Ana Knežević, nekad šefica Sindikata trgovine, a sada čelnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, zadovoljna je novim zakonom, ali pretpostavlja da bi poslodavci u trgovinskom sektoru mogli posegnuti za ustavnim tužbama.

Ona pak smatra da za to nemaju razloga, jer sada nije slučaj kao prije gotovo pet godina, kada su nedjeljom ipak mogli raditi kvartovski dućani veličine do 200 ‘kvadrata’.


Foto: Goran Stanzl

– Tražili smo zabranu rada nedjeljom jer prodavači nisu bili dodatno plaćeni za taj dan niti su nakon njega dobili slobodan dan – objasnila je A. Knežević. Jednom joj se u sindikat, nastavila je ona, javila prodavačica koja je uzastopno radila 65 nedjelja. Po njezinim podacima, toga je zadnjeg dana u tjednu radilo čak 40.000 prodavača, a od toga je 75 posto žena.

– Država se zalaže za populacijsku politiku, a većina tih prodavačica nije nedjeljom imala kome djecu ostaviti na čuvanje. Jednom mi se javila žena koja radi u Billi i rekla mi da svoju djecu od tri i pet godina zaključa u stanu kada nedjeljom ide raditi – tvrdi šefica sindikata.


Treba nekako i preživjeti

– Mislim da je puno faktora u igri te treba biti razborit kada se rade zaokreti. Želje su nam uvijek iznad mogućnosti. Stoga ne znači da će zabrana rada nedjeljom uroditi dobrim plodovima – kaže don Ivan Grubišić, koji, očito, ima određene rezerve prema zakonu koji je osigurao neradnu nedjelju. – Rad je imanentan čovjeku da ostvari sebe, ali i da stekne sredstva za život – kaže Grubišić te upozorava da nam se može dogoditi da previše filozofiramo, a da zaboravimo na životne prilike. (D. Ć.)

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka