Najniža je kamata koju u ovom trenutku otplaćuju klijenti neke banke – 2%. Toliku cijenu kredita plaćaju privatni iznajmljivači zaduženi u HPB-u, uz subvenciju Ministarstva turizma, u suradnji s HBOR-om. S obzirom na jeftine izvore financiranja, možda bi mogla biti i niža da banke na to ne moraju platiti – porez! Limit je donedavno bio čak 3%, no izmjenom Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja tržišnom cijenom kreditiranja smatra se kamata od 2%: kreditira li jeftinije, banka ili tvrtka na to mora platiti doprinose i porez na dohodak na primitak u naravi. Kreditira li zaposlenika, oporezuje se kao plaća, za sve ostale – kao drugi dohodak. To je odgovor na pitanje zašto krediti ne mogu biti jeftiniji, no i poziv Ministarstvu financija da preispita ograničenje u eri jeftinog novca!
A najskuplji su krediti – gotovinci u kunama koje potrošači bez statusa klijenta u Erste banci plaćaju – 7,69%. Minimalni i maksimalni iznosi nisu posve egzaktni; kamate koje prenosimo banke su nam „priznale“ u anketi koju smo među njima proveli, tražeći da nam, bez detalja o konkretnim klijentima, otkriju i cijene kredita koje su odobrili i u diskreciji: u akcijama, VIP-klijentima ili aranžmanima s poslovnim partnerima. Neke nam nisu ni odgovorile, poput Zabe i Sberbanka, no i iz ovoga što smo izvukli može se stvoriti slika o tržištu. Na kojem su, definitivno, cijenu zaduživanja srušili APN-ovi subvencionirani stambeni krediti, a prema jedinstvenom stavu analitičara, kamate će još padati, najmanje tri godine.
>>Cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od srijede ili u našem e-izdanju.
Od ostalih tema izdvajamo:
>>U svjetskom vrhu: Stranim brodovima zapovijeda 16.000 Hrvata
>>Matija Posavec: Otišao sam jer se nisam mogao pomiriti s pretrčavanjem HNS-a
>>Ministrica Divjak počinje novi pilot-projekt: cjelodnevnu nastavu
>>Dalmacija i Slavonija bit će ključne za rezultat Kolinde Grabar-Kitarović
