Hrvatska će od iduće godine većinu plaća u zemlji oporezivati samo s 20 posto, uvećano za prirez prema mjestu stanovanja, što je četiri postotna poena niže nego sada. Ta će promjena, uvjerena je Vlada, smanjiti porezni pritisak na plaće za oko dvije milijarde kuna godišnje.
Prosječna neto plaća 6700 kn
Koliko će svaka zaposlena osoba imati koristi od tog rasterećenja prije svega ovisi o tome kolika mu je bruto plaća i ima li olakšice za djecu i druge uzdržavane članove obitelji. Obveznici poreza na dohodak su svi zaposleni, ali i nezaposleni koji povremeno rade preko ugovora o djelu te umirovljenici čija je mirovina veća od 4000 kuna ako nemaju dodatnih olakšica. Ministar financija Zdravko Marić tvrdi da već sada dvije trećine obveznika poreza na dohodak uopće ne plaća taj porez jer su im primanja ispod donje granice za oporezivanja nakon što se njihovu neoporezivom dijelu dohotka (4000 kuna mjesečno) pribroje i ostale olakšice za uzdržavane članove obitelji ili potpomognuta područja.
Tko danas ne plaća porez na dohodak, ni u siječnju nema što očekivati od smanjenja poreznih stopa, što je već dulje vrijeme izvor brojnih frustracija i nezadovoljstva. Od svake se plaće, neovisno o tome kolika je, prvo oduzme 20 posto mirovinskih doprinosa te se ostatak vodi kao dohodak. Tko god ima bruto plaću manju od 5000 kuna, uopće ne plaća porez na dohodak, već samo tisuću kuna mirovinskih doprinosa. S dodatnim olakšicama ta je razlika još izraženija.
Ako kojim slučajem radnik s bruto plaćom od 10 tisuća kuna ima dvoje djece koja mu donose dodatnih 4250 kuna neoporezive olakšice, tada se ni njemu nema što oduzeti, pa ni takav radnik ne može očekivati da će mu smanjenje stope poreza na 20 posto donijeti povišicu od siječnja iduće godine. Djeca i uzdržavani članovi obitelji donose velike olakšice zbog kojih roditelji s dvoje i više djece uglavnom ne plaćaju porez. Smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto moglo bi zaposlenom Zagrepčaninu s prosječnom plaćom oko 9200 bruto, bez djece i uzdržavanih članova obitelji, od siječnja povećati mjesečna primanja za 160 kuna.
Takav radnika sada godišnje plaća oko 11.400 kuna poreza i prireza, a od iduće godine njegova se obaveza po toj osnovi spušta na oko 9500 kuna, odnosno ostat će mu 1900 kuna više. Osobi koja s istom takvom plaćom ima dvoje uzdržavane djece država nije naplatila ni lipe poreza te je njezina neto plaća i sada oko tisuću kuna viša od neto plaće koja je isplaćena osobi bez olakšica. Smanjenje stopa poreza na dohodak od 2021. godine ide na ruku onim skupinama zaposlenih koji najviše pune državnu, odnosno blagajne lokalnih jedinica kojima porez na dohodak i prirez godišnje donesu oko 12 milijardi kuna.
Najviše poreza uglavnom plaćaju osobe koje nemaju pravo na dodatne olakšice, primjerice samac bez djece ili drugi roditelj koji ne koristi olakšicu, zaposleni s jednim djetetom ili s primanjima koja su znatno veća od prosječnih. Prema posljednjim podacima, prosječna neto plaća u zemlji iznosi oko 6700 kuna neto (9200 kuna bruto), a 60 posto zaposlenih zarađuje manje od prosjeka. Primjerice, oko 262 tisuće zaposlenih u tvrtkama i javnim ustanovama zarađuje oko i manje od 4200 kuna neto. U te podatke nije uključeno oko 200 tisuća zaposlenih kod obrtnika i u samostalnim profesijama, gdje su plaće uglavnom niže.
Mladima povrat za 2020.
Više od 10.300 kuna neto zarađuje oko 131 tisuća zaposlenih u zemlji pa bi u toj dohodovnoj skupini moglo biti i najviše dobitnika predstojeće porezne promjene. Hrvatska oporezuje plaće zaposlenih po dvije stope, ali druga viša stopa, koja se smanjuje s 36 na 30 posto, zahvaća iznimno visoke plaće, preko 38.000 kuna bruto, i to samo u dijelu dohotka koji je veći od 30.000 kuna.
To su uglavnom visoke menadžerske plaće, ali Porezna uprava nije objavila koliko osoba plaća porez po toj višoj stopi. Inače, iduće će godine oko 320 tisuća mladih prvi put dobiti oko 700 milijuna kuna povrata poreza. Zaposlenima do 25 godina vratit će se sav porez na dohodak koji je naplaćen ove godine, a onima između 25 i 30 godina polovica svote. Ta je olakšica uvedena kako bi se smanjio odljev mladih u inozemstvo.
fiksirajte zdravstveno na 500 kn a ostalo prebacite u porez pa da vidimo koliko tko plaća poreza