Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 131
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Najava Hrvatske narodne banke

Za dio korisnika kredita od srpnja veće rate: Prva će na udaru biti ova skupina građana

Cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle znantno brže od prosječnog poskupljenja u EU
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/3
14.06.2024.
u 17:17

Oko 134 tisuće korisnika starih stambenih kredita ima fiksne kamate, zbog čega plaćaju jedan postotni bod manje kamate u odnosu na nove

Hrvatska narodna banka još je 1994. godine, u ratnom okruženju, promovirala Dubrovnik kao mjesto susreta vodećih svjetskih ekonomista koji su se 30. put zaredom okupili na Dubrovačkoj financijskoj konferenciji Hrvatske narodne banke. U to vrijeme guverner Hrvatske narodne banke bio je Pero Jurković, a organizacija skupa povjerena je njegovu nasljedniku Marku Škrebu, podsjetio je na početku jubilarne konferencije sadašnji hrvatski guverner Boris Vujčić.

Dubrovačka je konferencija susret i mjesto dijaloga akademskog miljea, odnosno uglednih svjetskih i domaćih znanstvenika, s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora. U radu 30. Dubrovačke konferencije sudjeluje i šefica Europske središnje banke Christine Lagarde, koja dolazi u Hrvatsku netom nakon što je Europska središnja banka spustila kamatne stope 0,25 posto, za razliku od američkog FED-a, koji je takvu odluku odgodio prema kraju godine. Lagarde je kazala da će buduće političke odluke Europske središnje banke ovisiti o kretanju inflacije i ukupnim pritiscima na cijene u gospodarstvu. No, ne treba sumnjati da će ispuniti svoj mandat i staviti cijene pod kontrolu. Lagarde je dodala kako je inflacija u Hrvatskoj nešto viša od prosjeka, no to se događalo i u ostalim članicama nakon preuzimanja eura. K tome, hrvatska ekonomija ostvaruje solidne stope rasta.

11.07.2017., Dubrovnik - U hotelu Hilton odrzava se konferencija Ubrzavanje realne konvergencije u srednjoj, istocnoj i jugoistocnoj Europi - uloga upravljanja i institucija koju organiziraju Hrvatska narodna banka i Medjunarodni monetarni fond. Predsjednica MMF-a Christine Lagarde i guverner HNB-a Boris Vujcic dali su izjave za medije. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Premijerov savjetnik Zvonimir Savić je kao veliko postignuće naveo činjenicu da je Hrvatska prva u EU dobila suglasnost za isplatu pete tranše sredstava iz Next generation fonda. Da bi to postigla, Vlada se obvezala da će provesti 157 reformi i one su, rekao je, sve ispunjene. Dosad je iz tog programa Hrvatskoj isplaćeno 3,7 milijardi eura od deset, koliko ćemo dobiti, a kada u srpnju sjedne peta tranša, iznos će se povećati na 4,5 milijardi eura. Savić je dodao da je Hrvatska jedina država u svijetu kojoj je kreditni rejting od korone porastao za dvije stepenice te ide prema rejtingu A.

Kad je riječ o kreditima, potrošači u Hrvatskoj ipak će neko vrijeme pričekati na pojeftinjenje kapitala koji posuđuju od banaka, neovisno o potezima monetarne vlasti u Frankfurtu. Na visinu kamata utječe i Nacionalna referentna stopa koja se obračunava kvartalno prema cijeni izvora sredstava za banke. Prvi će na udaru biti klijenti koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama. Hrvatska narodna banka najavila je da će od 1. srpnja nacionalna referentna stopa (NRS) rasti 0,3 postotna poena pa bi tada mogli poskupjeti krediti s promjenjivim kamatnim stopama koji su vezani za NRS. Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić objasnio je da bi nešto veće rate kredita mogla očekivati trećina korisnika stambenih kredita, njih oko 67 tisuća, te 110 tisuća potrošačkih kredita, odnosno desetak posto ukupnog broja. Šošić je kazao da će prosječna mjesečna rata stambenih kredita vezanih za NRS porasti oko pet eura za četiri petine dužnika, dok će za preostalih 20 posto klijenata mjesečna rata biti veća desetak eura. Guverner Boris Vujčić kazao je da su kamatne stope u Hrvatskoj porasle znatno manje nego u drugim članicama eurozone jer je velik broj potrošača ugovorio kredite s fiksnim kamatnim stopama.

VEZANI ČLANCI:

Tako dvije trećine korisnika stambenih kredita imaju ugovore s fiksnim kamatama koji im daju neki oblik zaštite od poskupljenja. Zahvaljujući fiksnim ugovorima, kamate na stare kredite niže su jedan postotni bod (2,9 posto) od kamata na nove stambene kredite (3,9 posto), kazao je Šošić. Kamate na štednju u travnju su bile prosječnih 1,83 posto za kraća oročenja i 1,37 posto za dulja. Povećanje kamata na štednju pogurala je i država prodajom trezorskih zapisa i obveznica građanima. Hrvatska narodna banka simulirala je da će NRS i dalje nastaviti postupno rasti, do 0,7 posto ukupno, što će dići rate kredita oko pet posto, odnosno u prosjeku devet eura mjesečno. Inače, Vujčiću istječe drugi mandat na mjestu guvernera sredinom srpnja, što je komentirala i Christine Lagarde riječima da ona ne utječe na reizbor, ali da u hrvatskom guverneru ima odličnog suradnika. 

FOTO Skok padobranom, skupi automobili i urnebesne grimase: Ovo su najbolji trenuci sa susreta svjetskih moćnika

Cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle znantno brže od prosječnog poskupljenja u EU
1/37

Komentara 5

Avatar Zgubider..
Zgubider..
17:58 14.06.2024.

"...Za dio korisnika kredita od srpnja veće rate..."___Sad će se žaliti zašto nemaju Švicarski franak (koji pada u odnosu na Euro). Stalno neko žaljenje. Ljudi nisu svjesni, ako nisi rođen bogat, moraš uzeti kredit, a u kreditu svakako gubiš...

VJ
Veli Jože
16:23 16.06.2024.

Kada se štedi uz promjenjivu kamatnu stopu onda je uvijek smanju, a kod kredita obrnuto. Najveći lopovluk uz političare dolazi od banaka.

OT
otrovnijezik
17:26 14.06.2024.

Kako sada to u vrijeme kada rejting raste, BDP raste, proračun se puni, nismo više "smeće" za insvesticije? Plenki, kako to, kako to?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije