Večernji list
  • Podijeliti
    Podijeli
    Facebook Twitter
  • Natrag na članak

VIDEO Misterij kamenih spavača: Jesu li ovi stećci dokaz da su na našim prostorima nekad živjeli divovi?

Na prostoru Like, Dalmacije, većeg dijela BiH, Crne Gore i istočne Srbije danas postoji oko 100 tisuća stećaka. No, tko je i kada napravio te tajanstvene megalite? Danas ih se smatra srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, ali postoje neke indicije koje bacaju sumnju na tu priču.
Na prostoru Like, Dalmacije, većeg dijela BiH, Crne Gore i istočne Srbije danas postoji oko 100 tisuća stećaka. No, tko je i kada napravio te tajanstvene megalite? Danas ih se smatra srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, ali postoje neke indicije koje bacaju sumnju na tu priču.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Stari istraživači koji su proučavali stećke bili su uvjereni da ovi spomenici zapravo datiraju iz prapovijesti.
Stari istraživači koji su proučavali stećke bili su uvjereni da ovi spomenici zapravo datiraju iz prapovijesti.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Osim toga, postoje i teorije koje sugeriraju da su stećci povezani s drevnom civilizacijom koja je bila znatno naprednija nego što se to pripisuje ljudima onog vremena.
Osim toga, postoje i teorije koje sugeriraju da su stećci povezani s drevnom civilizacijom koja je bila znatno naprednija nego što se to pripisuje ljudima onog vremena.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Istraživač stećaka i megalita dr.sc. Domagoj Nikolić tvrdi da kontinuitet našeg naroda na ovom prostoru od prapovijesti do današnjih dana nije sporan i da su upravo stećci dokaz tomu.
Istraživač stećaka i megalita dr.sc. Domagoj Nikolić tvrdi da kontinuitet našeg naroda na ovom prostoru od prapovijesti do današnjih dana nije sporan i da su upravo stećci dokaz tomu.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter

Vaš preglednik ne omogućava pregled ovog sadržaja.

Po njemu, sami ornamenti na stećcima pobijaju teoriju o srednjovjekovnom porijeklu.
Po njemu, sami ornamenti na stećcima pobijaju teoriju o srednjovjekovnom porijeklu.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
On objašnjava da je dogma o srednjovjekovnom porijeklu stećaka ustanovljena u vrijeme kad je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878.
On objašnjava da je dogma o srednjovjekovnom porijeklu stećaka ustanovljena u vrijeme kad je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
U isto vrijeme pronađene su velebne megalitske nekropole koje ukazuju da je ovo jedinstveni prostor s najstarijom megalitskom kulturom u cijeloj Europi.
U isto vrijeme pronađene su velebne megalitske nekropole koje ukazuju da je ovo jedinstveni prostor s najstarijom megalitskom kulturom u cijeloj Europi.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter

Vaš preglednik ne omogućava pregled ovog sadržaja.

"Zapravo se radi o austrijskoj politici komadanja slavenskog juga u splet beznačajnih vazalskih državica koje će imati posebne pseudo-identitete i onda će se njima lako upravljati", izjavio je Nikolić.
"Zapravo se radi o austrijskoj politici komadanja slavenskog juga u splet beznačajnih vazalskih državica koje će imati posebne pseudo-identitete i onda će se njima lako upravljati", izjavio je Nikolić.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Smatra kako su dimenzije i težina stećaka najbolji dokaz da stećci nisu rađeni u srednjem vijeku.
Smatra kako su dimenzije i težina stećaka najbolji dokaz da stećci nisu rađeni u srednjem vijeku.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
U srednjem vijeku ne postoji tehnološki kontekst u koji bi se smjestila praksa odvaljivanja megalita od desetak tona i njihov prijevoz.
U srednjem vijeku ne postoji tehnološki kontekst u koji bi se smjestila praksa odvaljivanja megalita od desetak tona i njihov prijevoz.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
"Najveći stećak za koji znamo se nalazi blizu Sarajeva i on ima 32 tone. Znači za njega je trebao biti odvaljen kvadar iz kamenoloma težak najmanje 40 tona.
"Najveći stećak za koji znamo se nalazi blizu Sarajeva i on ima 32 tone. Znači za njega je trebao biti odvaljen kvadar iz kamenoloma težak najmanje 40 tona.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Ništa slično nemamo u srednjem vijeku. Da je to rađeno u srednjem vijeku o tome bi bilo zapisa u Dubrovačkom ili Venecijanskom arhivu, navodi
Ništa slično nemamo u srednjem vijeku. Da je to rađeno u srednjem vijeku o tome bi bilo zapisa u Dubrovačkom ili Venecijanskom arhivu, navodi
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Brojne narodne predaje iz Crne Gore, Hercegovine i Dalmacije opisuju narod divova koji je izrađivao stećke u pradavna vremena.
Brojne narodne predaje iz Crne Gore, Hercegovine i Dalmacije opisuju narod divova koji je izrađivao stećke u pradavna vremena.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Kako to inače ide, pripisuju im se i neka nadnaravna svojstva.
Kako to inače ide, pripisuju im se i neka nadnaravna svojstva.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Stećke su prema predajama na glavama nosile žene koje su živjele 900 godina.
Stećke su prema predajama na glavama nosile žene koje su živjele 900 godina.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Legenda kaže da se taj narod divova međusobno istrijebio, a s onima koji su ostali se izmiješao današnji narod, odnosno došljaci.
Legenda kaže da se taj narod divova međusobno istrijebio, a s onima koji su ostali se izmiješao današnji narod, odnosno došljaci.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter

Ne propustite

Zagreb: 74. memorijal Borisa Hanžekovića, 1000m, muški
ZA JEDNU STOTINKU

Senzacionalni Marino Bloudek u Madridu opet srušio hrvatski rekord na 800 metara

Najnovija vijest
POMOR STOKE

Stigli rezultati za još tri uzorka uginulih krava, dva su pozitivna na bedrenicu

NOVA PRAVILA

EU uvodi obvezno mikročipiranje mačaka: Hoće li se zakon provoditi?

DERBI U NAJAVI

Sad je jasno: Pobijedi li, Hrvatska ide na Srbiju! Sprema se epski klasik u polufinalu SP-a

1/