– U Ustavnom sudu Branimira Glavaša nije se niti spomenulo. Nema ni govora o tome da se priprema teren za njegovo puštanje na slobodu – uvjerava nas jedan od utjecajnijih sudaca Ustavnog suda tvrdeći kako se nedavna odluka, koja se spominje kao model po kojemu bi Vrhovni sud za koji dan morao srušiti presudu po kojoj je Glavaš za ratni zločin dobio deset godina zatvora (jer bi to u protivnom učinio Ustavni sud), uopće nije takve naravi da bi se mogla primijeniti na njegov slučaj.
Sutkinja u dva vijeća
Riječ je, podsjetimo, o slučaju iz Pule. Jedna je sutkinja bila u vijeću koje je pulskog dilera osudilo na zatvorsku kaznu, ali i u vijeću koje je tome dileru odredilo pritvor. Ustavni je sud tu presudu ukinuo tvrdeći da je činjenica kako je sutkinja sudjelovala u oba vijeća dovela pod sumnju njenu nepristranost te se pritom pozvao na praksu Europskog suda za ljudska prava. Takav stav Ustavnog suda ne slijedi naše zakone koji sucima ne brane da budu u vijeću koje je donijelo presudu te u vijeću koje odlučuje u o raznim žalbama. Zbog malog broja sudaca na pojedinim sudovima, drugačije se ne bi moglo niti suditi pa je i to razlog da Vrhovni sud ne problematizira način na koji je bio vođen postupak dileru iz Pule.
No, taj slučaj koji se uzima kao priprema terena za ukidanje presude Glavašu što bi mu omogućilo da se bez posljedica vrti u Hrvatsku, nije prvi takav slučaj. Prošle je godine izbio skandal kada je Ustavni sud, zato što je jedan sudac sa Županijskog suda u Slavonskom Brodu koji je sudio za ulični obračun od prije pet i pol godina istovremeno bio u vijeću koje je odlučivalo o pritvoru, poništio presude za ubojstvo Darku Vukojeviću i Antunu Blaževiću.
Oslobodili i u Maestru
Dodatni razlog zbog kojeg se odluka problematizirala bilo je to što je jedan od ustavnih sudaca u vrijeme suđenja za obračun dviju grupa koje se povezivalo s Antom Prkačinom i generalom Mladenom Kruljcem bio branitelj jednome od optuženih za ubojstva.
Ustavni sud je istom logikom ukinuo pritvor Robertu Peši, bivšem zaposleniku Fonda za privatizaciju koji je bio optužen za mito u aferi Maestro. Razlog je bilo to što je sudac koji je odlučivao o određenim procesnim radnjama u istrazi poslije, kada je postao sudac Vrhovnog suda, bio u vijeću koje je donijelo odluku o Pešinoj žalbi na pritvor.
U Vrhovnom sudu navode da postoji niz takvih odluka te da bi se moglo i “paranoično” gledati na praksu Ustavnog suda i vrlo lako doći do zaključka da na vrlo diskutabilan način ruše određene presude.
Naš sugovornik s Ustavnog suda pak tvrdi da se samo primjenjuju standardi Europskog suda za ljudska prava. Po njima, kaže, nema automatizma, odnosno ne mora se rušiti svaki proces u kojem je sudac koji je donio presudu odlučivao i u žalbenom vijeću. Stvar je u tome da sudac ne smije biti pristran ili ostavljati takav dojam.
Sudac Vrhovnog suda se pita jesu li ispravno tumačene odluke Europskog suda, upozorava da nisu sve dostupne niti prevedene. Ispada da svi ustavni suci savršeno znaju engleski jezik, što je malo vjerojatno.
Kako odluče političari, tako će odlučiti neovisno sudstvo RH.