Odlučili ste štedjeti za starost. Mjesečno ćete staviti na stranu sto kuna. Godišnje će to biti hrpica od 1200 kuna. No, zapravo ste uštedjeli najmanje 1750 kuna. Uskoro će to biti moguće ako ste građanin Hrvatske starji od 18 godina, član Hrvatskoga novinarskog društva i ako ste svoj ulog od sto kuna odlučili položiti na svoj račun u trećem mirovinskom stupu, u zatvorenom mirovinskom fondu Hrvatskoga novinarskog društva. Niste jedini. Već iduće godine Hrvatsku će preplaviti razne vrste dobrovoljnih mirovinskih fondova, tzv. trećeg mirovinskog stupa.
Dobrodošli i nezaposleni
Iako se još prije nekoliko mjeseci pričalo da će se s trećim mirovinskim stupom moći krenuti i prije drugog, zakonodavci su, pritisnuti rokovima i mnoštvom događaja, svu pažnju usmjerili drugom stupu. Tako su se drugom stupu okrenuli i svi zainteresirani za osnivanje mirovinskih fondova i društava. Sad, kad su otvaranjem šaltera Regosa u poslovnicama ZAP-a počele prijave odabranih fondova obvezne štednje za starost, brže će se rješavati i dodatni propisi, pa se očekuje da će se mirovinski fondovi i društva trećeg stupa formirati do kraja godine.
Treći mirovinski stup bit će organiziran slično kao i drugi: zainteresirani će otvarati račune u mirovinskim fondovima, kojima će upravljati mirovinska društva, a mirovinu će isplaćivati mirovinska osiguravajuća društva. Razlika je u tome što je osiguranje u trećem stupu dobrovoljno i što član ne mora biti zaposlen. Visina doprinosa ovisi o tome koliko osiguranik može i želi izdvajati.
Konkretne će programe, nakon autorizacije Hagene, nuditi novoformirana društva. Mirovinski program bit će jedan od kriterija na temelju kojeg će se birati fondovi. Program će utvrđivati kakvu mirovinu možemo ostvariti štednjom u tom fondu, kako dugo za to moramo plaćati doprinose i prava koja možemo prenijeti na nasljednike. Propisivat će i postupak utvrđivanja visine mirovine, učestalost isplate, naknadu za prekid članstva u fondu... Razlika od štednje u drugom stupu je i ta što se u drugom stupu bira jedan mirovinski fond, a u trećem se može priključiti u koliko god fondova netko želi i može plaćati. U drugom stupu račun puni uplatom doprinosa poslodavac, a u trećem može uplaćivati osiguranik sam, poslodavac ili netko treći.
Isplata nakon 50. godine
Razlika je i u tome što se pravo na mirovinu u drugom stupu stječe ostvarivanjem prava na mirovinu u osnovnom mirovinskom osiguranju, prvom mirovinskom stupu (60, odnosno 65 godina života). U trećem, pak, mirovinskom stupu ušteđeno se može isplaćivati kao mjesečna mirovinska rata već nakon 50. godine života.
U dobrovoljnoj mirovinskoj štednji mogu postojati otvoreni i zatvoreni mirovinski fondovi. Otvoreni su za sve građane starije od 18 godina. Zatvorene osnivač otvara samo za određenu kategoriju građana, kao što je to mirovinski fond Hrvatskoga novinarskog društva. Članstvo u tom fondu nije obvezno, pa poslodavac poduzeća koje dobro posluje može za svoje radnike organizirati zatvoreni fond, može nuditi i dodatne povlastice na štednju, ali ne može prisiliti radnika da se učlani.
Država potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju raznim povlasticama. Najprije mu nudi da mu premija bude odbitak od poreza (najviše do 1000 kuna mjesečno). Nudi i državna poticajna sredstva u visini 25 posto uplaćenih doprinosa u prethodnoj godini, najviše do 1250 kuna godišnje. Ovisno o budućim programima dobrovoljnih fondova, uplata dogovorene mjesečne rate moći će se i privremeno obustaviti, dok se ponovno ne bude moglo nastaviti s uplatama. Iz dobrovoljnog fonda može se i izići, uz naknadu za izlazak.
Vesna Širanović
