Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 120
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?

Umjetna inteligencija može pomoći u razumijevanju nastanka bolesti

umjetna inteligencija
Newscom/PIXSELL
17.06.2024.
u 06:00

U Splitu su jučer održane dvije znanstvene konferencije na kojima se raspravljalo o humanoj genetici i personaliziranoj medicini

Od istraživanja izravno povezanih s kliničkom praksom do forenzičke genetike, teme su koje su obuhvatile dvije znanstvene konferencije održane jučer u Splitu. Riječ je o devetoj po redu Hrvatskoj konferenciji o humanoj genetici te drugoj Hrvatskoj konferenciji o personaliziranoj i preciznoj medicini. Konferencije je svečano otvorio prof. dr. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu, a nastavile su se predavanjem renomiranog stručnjaka iz područja primjene umjetne inteligencije u razumijevanju mehanizma nastanka bolesti na molekularnoj i staničnoj razini te stvaranju nove generacije lijekova, prof. Mannolisa Kellisa s prestižnog američkog MIT-a.

Drugo pozvano predavanje održao je prof. Massimiliano Gnecchi, sa Sveučilišta u Paviji tijekom kojeg je iznio najnovije spoznaje o primjeni (induciranih) pluripotentnih matičnih stanica u liječenju nasljednih srčanih oboljenja te je najavio nove rezultate u kojima genetička analiza ima važnu ulogu u predikciji kliničke izraženosti aritmija povezanih s genetičkim oštećenjem ionskih kanala.

VEZANI ČLANCI: 

– Klinička istraživanja oba pozvana predavača znatno pridonose razvoju novih terapijskih pristupa u liječenju nasljednih bolesti i njihovo je sudjelovanje na kongresu predstavljalo znatan iskorak u smjeru primjenjivosti znanstvenih istraživanja u kliničkoj praksi – poručili su organizatori konferencije na kojoj se govorilo i o najnovijim spoznajama vezanima za farmakogenomiku, znanstveno područje koje se razvija iznimnom brzinom i ima ključnu ulogu u preciznoj i personaliziranoj medicini. Naime, genetska predispozicija pridonosi u velikom postotku slučajeva uspješnom odgovoru organizma na pojedini lijek, a poznavanje individualne genetičke podloge može drastično smanjiti trošak i vrijeme potrebno za razvoj novog lijeka za određenu bolest.

Također, uslijedio je pregled tridesetogodišnjeg rada na identifikaciji ljudskih skeletnih ostataka u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, uključujući i identifikaciju nestalih osoba tijekom Domovinskog rata pa čak i Drugog svjetskog rata. Spomenute su brojne inovacije i tehnološki iskoraci u metodama i protokolima analize DNA u situacijama u kojima se dotadašnje, standardne metode identifikacije nisu pokazale uspješnima.

Obje konferencije samo su uvertira u veliku, 13. ISABS konferenciju Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti, koja će se iduća tri dana održavati također u Splitu, a koja već tradicionalno u Hrvatskoj okuplja vodeće svjetske znanstvenike u ovom području, uključujući i slavne nobelovce. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije