Danas je 215. dan od početka ruske invazije na Ukrajinu. Stanovnici ruske regije Dagestan prosvjedovali su protiv mobilizacije te je došlo do sukoba s policijom. Čelnici dvaju domova ruskog parlamenta u nedjelju su izrazili zabrinutost zbog niza pritužbi na mobilizaciju, naredivši regionalnim dužnosnicima da uspostave kontrolu nad situacijom i riješe „ekscese“ koji su pojačali bijes javnosti. Proruske vlasti u okupiranom ukrajinskom gradu Hersonu optužile su snage Kijeva da su ubile dvoje ljudi u raketnom napadu na hotel.
Tijek događaja:
22:37 - Satelitskim snimkama zabilježene su kilometarske gužve i kolone koje se stvaraju na granicama Rusije i susjednih zemalja, nakon što mnogi Rusi bježe od mobilizacije.
21:20 - Danas i sutra, saveznici Mađarska, Njemačka, Češka, Italija, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Estonija, Latvija i Litva, kao i partner Finska izvode treću vježbu Ramstein Alloy 2022. u baltičkoj regiji.
Latvija je domaćin treće vježbe, a tijekom rutinskog dvodnevnog događaja, navodi NATO, zračne snage koje sudjeluju izvodit će vježbe uzbunjivanja brze reakcije uključujući gubitak komunikacije, usporeno presretanje, različitu zračnu borbenu obuku i drugo.
Španjolski sustavi protuzračne obrane NASAMS simulirati će obranu zračne baze Lielvarde u Latviji od zračnih napada – skup vještina koje borbeni piloti trebaju uvježbati za uspostavljanje zračne nadmoći tijekom obrambenih operacija, navodi se.
- Nadovezujući se na dugogodišnju suradnju u regiji Baltičkog mora i jačanje regionalne sigurnosti sa saveznicima i partnerima, vježba Ramstein Alloy pokazuje koheziju i sposobnost. Istodobno promiče suradnju stvaranjem jakih i pouzdanih struktura i odnosa - priopćio je NATO.
- Realne vježbe obučavaju savezničke snage za odvraćanje i – ako je potrebno – obranu od svake agresije - dodaje.
Today and tomorrow, Allied 🇨🇿🇪🇪🇩🇪🇭🇺🇮🇹🇱🇻🇱🇹🇹🇷🇬🇧 and Partner 🇫🇮 airforces conduct training drills in the Baltic Sea region
— NATO (@NATO) September 26, 2022
Exercise Ramstein Alloy focuses on #NATO's defend and deter concept
More info: https://t.co/lNGumehncU pic.twitter.com/Cq9CHPVxxt
20:31 - Predsjednik Vladimir Putin dodijelio je rusko državljanstvo zviždaču i bivšem zaposleniku američke NSA-e Edwardu Snowdenu koji se 2013. sklonio u Rusiju pošto je napustio Sjedinjene Države, vidi se iz izvršne uredbe objavljene u ponedjeljak.
20:29 - London je objavio da uvodi nove sankcije Rusiji kao odgovor na "nezakonite" referendume o pripojenju organizirane u četirima ukrajinskim oblastima pod potpunom ili djelomičnom kontrolom Moskve.
"Sankcije koje danas uvodimo ciljaju sve koji stoje iza ovih izbornih farsa te pojedince koji i dalje podupiru rat što ga je počela ruska vlast", rekao je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly, prenosi se u priopćenju.
Među 92 pravna subjekta na meti sankcija su "ruski visoki dužnosnici koji su organizirali nezakonite referenduma u četirima ukrajinskim oblastima te Putinova najomiljenija agencija za odnose s javnošću", navodi se u priopćenju.
Riječ je o 33 osobe upućene na područja na kojima su se održali referendumi iz agencija IMA Consulting koja je "organizirala javne kampanje za ove farse od referenduma", napose kako bi "branili svoj lažni legitimitet u Rusiji", dodaje ministarstvo.
Četvorica oligarha dodana su uz to na popis osoba pod britanskim sankcijama. To su God Nisanov i Zarah Ilijev, dvojica direktora građevinskih tvrtki, Iskander Mahmudov, izvršni direktor dviju metalurških tvrtki i Igor Makarov, predsjednik grupacije Areti koja posluje u sektoru plina i nafte.
Velika Britanija je dosad sankcionirala više od 1.200 fizičkih i 120 pravnih osoba, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu krajem veljače.
20:27 - Tlak u plinovodu Sjeverni tok 2, koji je trebao udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku, naglo je pao tokom noći, izjavio je glasnogovornik operatera, naznačivši kao mogući uzrok curenje plina.
Vlasti u Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Finskoj i Rusiji odmah su obaviještene, dodao je Ulrich Lissek, glasnogovornik operatera čije je sjedište u Švicarskoj. U noći s nedjelje na ponedjeljak tlak je u dijelu plinovoda koji prolazi kroz podmorje pao sa 105 na sedam bara.
"Negdje sigurno postoji rupa, samo nitko ne zna gdje”, kazao je Lissek, dodajući da je istraga u tijeku.
U njemačkom ministarstvu tvrde da ne znaju uzrok. "Trenutno smo u kontaktu s regulatorima kako bismo razjasnili situaciju. Još nije jasan uzrok ni točne činjenice", stoji u priopćenju ministarstva gospodarstva.
Kompanija koja upravlja plinovodom tvrdi da plin ne curi u Lubminu, na sjevernu Njemačke. "Da curi u Lubminu, čuli biste", rekao je glasnogovornik.
Gazprom je poručio da pitanja o incidentu treba proslijediti operatoru, koji je pred sudom u Švicarskoj zatražio zaštitu od vjerovnika. Sud mu je nedavno produljio rok za restrukturiranje financija.
Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina. Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led i pokušava pronaći nove izvore nabave plina.
U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina, navodi Reuters.
Plinovod je okupio ruski Gazprom, njemački E.ON i Wintershall Deau, nizozemski Gasunie i francuski Engie, ali su mnogi partneri odustali od sudjelovanja zbog ruske invazije na Ukrajinu.
20:25 - Mađarska se treba pripremiti za produljen rat u susjednoj Ukrajini, rekao je mađarski premijer Viktor Orban i kritizirao sankcije Europske unije Rusiji za koje kaže da su imale suprotan učinak i utjecale na veće cijene energenata.
Orban, dugo u sukobu s EU-om zbog nekih njegovih politika koje Bruxelles smatra antidemokratskim, pozvao je na primirje i rekao da sankcije Rusiji zadaju udarac europskom gospodarstvu.
"Sa sigurnošću možemo reći da su Europljani zbog sankcija postali siromašniji, dok Rusija nije pala na koljena", rekao je Orban. "Ovo oružje je imalo suprotan učinak, sankcijama je Europa pucala sama sebi u nogu", naglasio je.
"Čekamo odgovor, cijela Europa čeka odgovor iz Bruxellesa koliko dugo ćemo to raditi", rekao je Orban, dodavši da je vrijeme za razgovor sa Sjedinjenim Državama o sankcijama.
20:23 - Svjetske zalihe žitarica približavaju se najnižim razinama unatrag gotovo 10 godina, unatoč obnovi ukrajinskog izvoza, budući da isporuke nisu dovoljne, a urod je u drugim velikim proizvođačima manji no što se očekivalo, pokazuju podaci.
Loši vremenski uvjeti u ključnim poljoprivrednim proizvođačima, od Sjedinjenih Država do Francuske i Kine smanjili su urod žitarica i zalihe, povećavajući opasnost od gladi u siromašnijim dijelovima svijeta.
Uvoznici, proizvođači hrane i stočari nadali su se da će se žitarice biti dostupnije nakon obnove ukrajinskog izvoza preko crnomorskih luka i velikih zasijanih površina u SAD-u.
No, sada se očekuje da će urod kukuruza u SAD-u, vodećem proizvođaču, biti najslabiji unatrag tri godine, a suša je naškodila i žetvi u Europi i ugrožava predstojeću sjetvenu sezonu u Južnoj Americi.
Do kraja poljoprivredne 2022/2023. godine svjetske zalihe kukuruza bit će dovoljne za samo 80 dana potrošnje. Njihova razina bit će niža za 28 posto nego prije pet godina i najniža od 2010/2011. godine, prema podacima koje je Reutersu otkrilo Međunarodno vijeće za žitarice.
To bi značilo da će pokrivati manje dana potrošnje nego 2012. godine, kada je globalna kriza hrane izazvala nerede. Vlade su zabrinute.
13:50 - Kremlj je u ponedjeljak priznao "pogreške" počinjene pri mobilizaciji rezervista koji trebaju ići u borbu u Ukrajini te istaknuo da u ovome trenutku još "nema odluke" o zatvaranju granica unatoč prosvjedima i bijegu brojnih ruskih državljana u inozemstvo.
"U nekim je slučajevima ukaz o mobilizaciji prekršen", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, dodavši kako se nada da će "pogreške biti ispravljene".
Vlasti su priopćile da će se mobilizacija 300.000 rezervista odnositi samo na osobe s vojnim iskustvom i potrebnim vještinama, no uočeni su brojni slučajevi mobilizacije starijih, bolesnih ili neiskusnih osoba kao i studenata. Mobilizacija je potaknula prosvjede i uhićenja više tisuća demonstranata otkako je prošli tjedan ruski predsjednik Vladimir Putin objavio ukaz.
Čini se da su istodobno mnogi Rusi odlučili otići iz zemlje s obzirom na povećan priljev ruskih stanovnika na granicama s Gruzijom, Kazahstanom, Finskom ili Mongolijom. Slično je i s kupnjom karata za zračne linije prema inozemstvu. Odlazak velikog broja Rusa preko granica potaknuo je bojazan da će vlasti vojno sposobnim muškarcima zabraniti napuštanje zemlje, no glasnogovornik Kremlja je rekao da vlasti u ovoj fazi još "nisu donijele odluku" o zatvaranju granica za tu skupinu građana.
Rusija se sprema pripojiti četiri ukrajinske regije nakon "referenduma" u utorak, što su oštro osudili i Ukrajina i zapadne zemlje.
13:45 - Prema izvorima iz ukrajinske vojske, Rusija nastoji uštedjeti tako što koristi manje skupih projektila. Umjesto visokopreciznih projektila sada koriste iranske dronove, kaže glasnogovornik ukrajinskih Zračnih snaga Jurij Ihnat. On tvrdi kako je Iran Rusiji mogao prodati "stotine" kamikaze dronova.
10:47 - Ukrajina je u nedavno oslobođenom Izjumu otkrila još dvije masovne grobnice sa stotinama tijela, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Zelenski je to rekao u razgovoru za CBS kasno u nedjelju, pozvavši pritom i na nove sankcije Rusiji.
"Danas sam dobio još informacija. Pronašli su još dvije masovne grobnice sa stotinama tijela. Govorimo o malom gradu Izjumu“, rekao je Zelenski. "Sankcije se trebaju nastaviti. One će imati politički, ali i financijski utjecaj“.
Ruske vlasti nisu još komentirale tvrdnju ukrajinskog predsjednika o grobnicama u gradu na sjeveroistoku napadnute države, no Moskva je dosad negirala sve joj pripisane zločine i napade na civile.
Ukrajinske vlasti su nakon oslobađanja Izjuma ranije ovaj mjesec pronašle veliku grobnicu u šumskom dijelu Izjuma te su pokrenule istragu o uzrocima smrti. Prošli tjedan završile su ekshumaciju tijela 436 ljudi. Čini se da je većina njih umrla nasilnom smrću, a prvi pokazatelji govore da je 30 njih bilo mučeno, objavio je regionalni guverner.
10:20 - Naoružani napadač uhićen je nakon što je u ponedjeljak zapucao u vojnom uredu u ruskoj regiji Irkutsk, pri čemu je teško ranjen voditelj ureda.Ovo nije izolirani slučaj napada na vojne urede, piše Reuters. Napadi su počeli nakon što je Vladimir Putin prošle srijede proglasio djelomičnu mobilizaciju.
Pročitajte više o ovoj temi OVDJE.
10:07 - U ponedjeljak se, već četvrti dan za redom, u Ukrajini održavaju referendumi o pripajanju četiriju regija Rusiji, iako je SAD upozorio na "katastrofalne posljedice" ukoliko Moskva upotrijebi nuklearno oružje kako bi ih zaštitila. Dužnosnici regija Luhanska, Donecka, Hersona i Zaporižije nose glasačke kutije od vrata do vrata uz pratnju pripadnika službe sigurnosti, rekao je regionalni guverner Luhanska.
Serhij Gaidai je kazao da se imena stanovnika uklanjaju s popisa ukoliko odbiju glasati ili ako nepropisno glasaju. "Žena hoda ulicom i mikrofonom poziva stanovnike da se odazovu referendumu", dodao je. "Predstavnici okupiranih snaga idu od vrata do vrata s glasačkim kutijama. I to je tajno glasanje", zapitao se Gaidai.
U prva tri dana najvišu izlaznost prijavila je izborna komisija samoproglašene Donecke Narodne Republike (DNR), gdje je glasalo 77,12 posto upisanih, rekao je predsjednik Središnje izborne komisije DNR Vladimir Visocki.
Ruske snage uglavnom kontroliraju teritorij četiriju regija koje predstavljaju oko 15 posto Ukrajine, ili otprilike teritorij veličine Portugala, dok je Krim, anektiran 2014., veličine Belgije. Ruski parlament - Duma - mogao bi formalizirati aneksiju u sljedećih nekoliko dana.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Joe Bidena je rekao da "Sjedinjene Države neće nikad priznati pretenzije Rusije na ukrajinska područja koje je ranije pripojila". Također je zaprijetio da će Rusija snositi "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje protiv Ukrajine. Po njegovim riječima, "SAD će odlučno odgovoriti" ako Rusija prijeđe tu "crvenu liniju".
9:00 - Volodimir Zelenski u nedjelju je odlikovao 19-godišnjeg vojnika Romana Glombu koji je srušio šest ruskih zrakoplova.
.@ng_ukraine Private Roman Glomba is only 19 years old, but he has already managed to shoot down SIX enemy aircrafts and 1 winged missile with his "Igla" MANPADS!
— Verkhovna Rada of Ukraine - Ukrainian Parliament (@ua_parliament) September 25, 2022
Yesterday, he was awarded the Hero of #Ukraine title by @ZelenskyyUa.
Glory to our Hero! 💛💙#SlavaUkraini pic.twitter.com/vj9hlMHdzx
8:50 - Britansko Ministarstvo obrane objavilo je izvješće o stanju u Ukrajini.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 26 September 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) September 26, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/qJ9KOiz3lB
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/a84C4tDfep
Prijavljuju kako su u ruske ratne baze počeli pristizati prvi muškarci regrutirani parcijalnom mobilizacijom, a sljedeći je izazov za Rusiju sve ih trenirati. S obzirom na činjenicu da je većina trenirane ruske vojske već na bojištima, Britanci pretpostavljaju kako će u ratne zone slati muškarce s minimalnom pripremom.
8:05 - Kazahstan, jedan od najbližih saveznika Rusije, neće priznati moguću rusku aneksiju istočnih regija Ukrajine nakon tamošnjih referenduma, priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo vanjskih poslova te srednjoazijske zemlje.
Glasovanje je održano u četiri ukrajinske regije koje uglavnom drže ruske snage, što je početak plana predsjednika Vladimira Putina da pripoji velik dio Ukrajine. Zapad tvrdi da je riječ o kršenju međunarodnog prava koje značajno eskalira rat u zemlji. Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva "specijalnom vojnom operacijom".
"Što se tiče održavanja referenduma... Kazahstan polazi od načela teritorijalne cjelovitosti država, njihove suverene jednakosti i mirnog suživota", rekao je glasnogovornik ministarstva Aibek Smadijarov. Kazahstanski predsjednik Kasim-Jomart Tokajev više je puta pozivao na rješavanje ukrajinskog sukoba u skladu s poveljom Ujedinjenih naroda. "Ponovno potvrđujemo našu spremnost pružiti svu moguću pomoć uspostavi političkog dijaloga", rekao je Smadijarov. "Istodobno, naša zemlja smatra da je najvažniji cilj očuvanje stabilnosti, bilo na regionalnoj ili globalnoj razini."
7:22 - Japan je odlučio zabraniti izvoz robe povezane s kemijskim oružjem u Rusiju, što je dodatna sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, dok je Tokio "duboko zabrinut" zbog moguće upotrebe nuklearnog oružja, poručio je u ponedjeljak glavni tajnik kabineta Hirokazu Matsuno.
Japan je također dodao 21 rusku organizaciju, među kojima su znanstveni laboratoriji, na popis sankcioniranih tijela, navodi se u vladinom priopćenju objavljenom nakon sastanka vlade u ponedjeljak.
Vlada je tada službeno odobrila nove sankcije koje je najavio šef japanske diplomacije na sastanku ministara vanjskih poslova skupine G7 prošloga tjedna.
"Japan je duboko zabrinut zbog mogućnosti korištenja nuklearnog oružja tijekom ruske invazije na Ukrajinu", kazao je Matsuno medijima, dodajući da će Japan nastaviti podržavati Ukrajinu.
6:30 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u intervjuu emitiranom u nedjelju da je Ukrajina od Sjedinjenih Država dobila sofisticirane sustave protuzračne obrane.
Riječ je o prvom priznanju da je Ukrajina dobila napredni raketni sustav zemlja-zrak NASAMS, koji je Kijev dugo tražio, a čiju je isporuku odobrio Washington krajem prošlog mjeseca.
"Apsolutno trebamo da Sjedinjene Države pokažu vodstvo i daju Ukrajini sustave protuzračne obrane. Želim zahvaliti predsjedniku (Joeu) Bidenu na pozitivnoj odluci koja je donesena", rekao je Zelenski. Ali vjerujte mi, to nije ni približno dovoljno da pokrije civilnu infrastrukturu, škole, bolnice, sveučilišta, domove Ukrajinaca, dodao je.
Zelenski je također zahvalio Sjedinjenim Državama na HIMARS-u i drugim višecijevnim lansernim sustavima koji Ukrajini omogućuju napredovanje protiv ruskih okupacijskih snaga.
Ukrajina je ovog mjeseca pokrenula protuofenzivu kako bi oslobodila od okupacije velike dijelove teritorija u sjeveroistočnoj regiji Harkov. Također je napredovala na jugu.
Rusija svoj sedmomjesečni upad u Ukrajinu opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju" i niječe da gađa civilne lokacije.
pišu rusi da su ruske obrambene linije u i oko Lymana u raspadu. Drobysheve su zauzele ukrajinske snage. Snage UA ušle su u grad i izbile su ulične borbe unutar Lymana