Iako mnogi danas ne znaju za heljdu (ili popularnije hajdinu kašu), to je namirnica koja na sjeveru Hrvatske postoji još od 14. stoljeća. Iznimno je zdrava i ljekovita, a koliko je bila cijenjena govori i podatak da su je stari Varaždinci nekada koristili i kao platežno sredstvo.
Predavanje o heljdi
- Postoji zapis iz 1588. godine, o tome da je plaća varaždinskog suca Blaža Škrinjarića bila u naturi. Novca nije bilo, pa mu se platilo s heljdom - kazala je Ruža Levačić, predsjednica udruge za očuvanje tradicijske kulturne baštine Kučana i Zbelave - “Hajdina”.
Udruga je u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije u petak u Varaždinu organizirala zanimljivo predavanje “Heljda, kultura prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“ profesora Ivana Kolaka s Agronomskog fakulteta iz Zagreba.
Profesor Kolak u svom je izlaganju naglasio kako je područje sjeverozapadne Hrvatske u bivšoj državi imalo preko 40 posto proizvodnje heljde kao osnovne kulture, te kako je vrijeme da se heljda počne opet više koristiti i upotrebljavati.
- Heljdu trebamo više koristiti u hrani, ali i kao ljekovito bilje. Sve više ljudi je prisiljeno jesti namirnice koje ne sadrže gluten, a upravo je heljda odlična žitarica koja ga ne sadrži i zato je cijenjena zbog svoje proteinske vrijednosti, odličan je izvor vlakana i minerala - rekao je profesor Kolak.
Sudionici predavanja imali su priliku upoznati se i s detaljima oko zaštite tradicionalnog jela varaždinskog kraja – “Kučanski koščičjak”, jela koje su izmislili mještani Kučana i Zbelave.- Kučance su nekada zvali kašari, jer smo se bavili proizvodnjom hajdine kaše na što smo ponosni. Kaša je bila naša kultura življenja - kazala je Ruža Levatić.
Tajnu recepta za Kučanski koščičjak - kalorični kolač od heljdinog brašna i bučinog ulja, pak nije otkrila.
Čuvanje za one koji dolaze
A kako bi se hajdinu kašu zauvijek sačuvalo za buduće generacije, Udruga za biosjemenarstvo Varaždinske županije kreće u projekt oko revitalizacije, obnove i pokretanja biosjemenarstva za heljdu.
- Cilj projekta je pronalaženje, prikupljanje i odabir izvornog sjemena za pokusnu sjemensku proizvodnju, nakon čega će se vidjeti imamo li autohtono sjeme i koje je to - pojasnila nam je Ruža Levatić.
Danas je 21-vo stoljeće i suce pačaju EURIMA, ha,ha, ha