U državnoj je službi u prosjeku za jedan te isti ili vrlo sličan posao propisano oko deset različitih naziva i deset različitih plaća, što znači da su se za mnoga radna mjesta izmišljali novi nazivi kako bi se povećavali koeficijenti, time i plaće. Proizlazi to iz radne verzije Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta na kojoj radi Ministarstvo uprave jer je njome tih gotovo 600 radnih mjesta svedeno na svega šezdesetak pa će za isti ili sličan posao plaće u startu biti jednake i ovisiti o napredovanju i radnim rezultatima.
13 platnih razreda
Time ministar uprave Lovro Kuščević želi uvesti reda, a službenike i namještenike većom plaćom i napredovanjem nagraditi sukladno njihovim radnim učincima. Sve se to radi u sklopu novog Zakona o plaćama državnih službenika, koji do kraja ožujka mora napisati Ministarstvo rada, dok je Ministarstvo uprave zaduženo za spomenutu te Uredbu o plaćama državnih službenika kako bi se pravednije nagrađivalo u državnoj službi. Ministarstvo uprave za sadašnja radna mjesta državnih službenika u novoj uredbi predlaže klasifikaciju prema složenosti poslova, samostalnosti u radu, odgovornosti, poslovnoj komunikaciji te kompetenciji.
Prema radnoj verziji, predloženo je da se radna mjesta državnih službenika razvrstavaju u 13 platnih razreda te da svaki platni razred ima 12 platnih stupnjeva. Za namještenike je predviđeno razvrstavanje u pet platnih razreda te u svakom platnom razredu 12 platnih stupnjeva. Vrijednost platnog stupnja u platnom razredu izražena je koeficijentom, a razlika između dva platna stupnja ne može biti manja od dva posto. Službenici i namještenici napredovali bi u viši platni razred ili iz višeg išli u niži ako njihovi radni učinci ne bi bili zadovoljavajući, doznajemo u Ministarstvu uprave.
– Napredovanje u službi i promicanje u plaći temelje se na ostvarenim rezultatima rada, kvaliteti rada i poštivanju službene dužnosti državnog službenika, odnosno rezultatima rada, kvaliteti i poštivanju radnih obveza namještenika te stečenom višem stupnju obrazovanja – poručili su u Ministarstvu uprave. Ideja je da se rad državnih službenika kontinuirano prati, kaže ministar Kuščević, i da se službenika na vrijeme upozori ako njegovi rezultati rada nisu zadovoljavajući kako bi imao vremena korigirati svoju radnu etiku.
Zakon o plaći državnih službenika ima oznaku reformske mjere jer bi trebao donijeti preokret u nagrađivanju državnih službenika, a time valjda i potaknuti one radišne. Opće je poznato da se iz državne službe izuzetno teško može otpustiti zaposlenika, pa taman ne radio ništa, ali ministar Kuščević ističe kako se od 2015. godine učetverostručio broj zaposlenika koji su dobili otkaz u državnim tijelima. Iako su brojke i dalje vrlo niske, 2015. godine bila su 33 otkaza, a 2018. godine 126. U državnim tijelima trenutačno je zaposleno 60.195 ljudi, a u javnoj upravi njih 171.662. Svi ti zaposleni rade u ukupno 2175 institucija, podaci su Ministarstva uprave. Godišnje zapošljavanje, kažu u Ministarstvu uprave, planira se ovisno o potrebama državnih tijela i raspoloživim financijskim sredstvima, uz ograničenje zapošljavanja i model “dva otišla radnika za jedno novo zaposlenje”.
Nužna depolitizacija
– I unatoč zaposlenima na EU projektima od 2015. do 2018. broj zaposlenih u državnoj službi pada – kažu u Ministarstvu uprave premda su apsolutne brojke i dalje niske. Tako je 2015. godine u državnim tijelima radilo 60.798 zaposlenih, a s datumom 31. prosinca 2018. njih 60.195. Prema planu zakonodavnih aktivnosti, Ministarstvo uprave piše i Zakon o sustavu državne uprave kojim će ukinuti mjesta za oko 90 pomoćnika ministara, 20 ureda državne uprave i te poslove vratiti u ovlasti županije te ograničiti broj državnih tajnika. Umjesto pomoćnika ministara, koji sada vode uprave po ministarstvima, te će funkcije biti rukovodeće službeničke i birat će se na natječaju. Ideja je tih zakona depolitizirati i profesionalizirati državnu i javnu upravu kako se sa svakom novom vlašću ni bi mijenjali i operativci koji bi državne poslove trebali voditi profesionalno, a ne sukladno stranačkoj iskaznici.
U izradi uredbi koje će pratiti Zakon o plaćama državnih službenika sudjeluju i predstavnici sindikata. U dosadašnjim sastancima s Ministarstvom uprave pozdravili su najavljene mjere depolitizacije javne uprave naglašavajući kako sa svakom smjenom vlasti državni službenici i namještenici ne bi smjeli osjećati nikakve političke posljedice. Sindikati se zalažu da se u reformi javne upravu poštuju prava radnika i nadaju se kako će pravedniji sustav plaća u državnoj službi doprinijeti većoj motiviranosti zaposlenih, optimizaciji sustava te povećati kvalitetu pruženih usluga. Klijentelizam i stranačka uhljebljivanja posljednjih mjeseci iskočili su kao top tema razočaranosti birača u mainstream stranke, a referendumske inicijative upravo te teme koriste u svojim agitiranjima za izmjenu izbornih pravila, premda su interesi i neki drugi. Depolitizacija i profesionalizacija važni su procesi premda sadašnji oblik funkcioniranja političkih stranaka počiva upravo na zapošljavanju stranačkih ljudi kao nagradi za rad na terenu.
Pogledajte kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:
adeze i uvođenje reda, mislim stvarno ...