U drugom kvartalu ove godine Hrvatska je uvezla ukupno 754 GWh struje, odnosno 17,3 posto ukupno raspoložive energije. Nije ni to najgore jer prošlog mjeseca uvezli smo 32 posto, u svibnju 19,6 posto, dok je u travnju izvana stiglo 4,9 posto struje koju smo potrošili. Pokazuje to novo izvješće Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), koje donosi detaljan pregled elektroenergetskih prilika u razdoblju od travnja do lipnja 2025. godine. Izvješće otkriva da se domaći elektroenergetski sustav i dalje oslanja na visoku razinu uvoza, dok istovremeno bilježi pad proizvodnje iz hidroelektrana i termoelektrana. Proizvodnja iz hidroelektrana bila je 23 posto ispod višegodišnjeg prosjeka zbog manjka proljetnih kiša i slabog topljenja snijega. Istodobno, proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva prepolovljena je, a kako objašnjavaju iz OIEH, pad od 51,6 posto rezultat je zastoja TE Plomin te tržišne neisplativosti plinskih postrojenja, čiji su troškovi proizvodnje i emisijskih jedinica ugljikova dioksida viši od tržišne cijene električne energije. Ostali obnovljivi izvori energije, a misli se na sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasu i bioplin, prvi su put zauzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto. Taj rast potvrđuje njihovu sve veću važnost u elektroenergetskom sustavu Hrvatske, ističu u OIEH. Ukupna proizvodnja iz svih obnovljivih izvora, uključujući hidroelektrane, iznosila je 2506 GWh, što je 20,3 posto više nego u drugom kvartalu 2024. godine. Gotovo polovina te energije dolazi iz hidroelektrana, dok ostatak čine vjetar (29,1 posto), sunce (13,6 posto) te bioenergija (9,3 posto).
Geotermalna elektrana bila je izvan pogona i ove i prošle godine. Na dan 1. srpnja 2025. godine ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj, stoji u izvješću OIEH, iznosila je 5793 MW. Od toga čak 81,7 posto otpada na obnovljive izvore, odnosno 4733 MW, dok preostalih 1060 MW čine fosilna postrojenja, tj. termoelektrane na plin, ugljen i lož-ulje. Najveći udio među obnovljivima imaju hidroelektrane (1874 MW), vjetroelektrane (1232 MW) i sunčane elektrane (1099 MW). Ukupno 985 MW trenutačno je izvan pogona, uključujući TE Sisak 1 i 2, TE Rijeka, KTE Jertovec, EL-TO Zagreb A i B te TE Plomin 1. Unatoč rekordnoj proizvodnji iz obnovljivih izvora, Hrvatska ostaje znatno energetski ovisna. U svom izvješću OIEH zaključuje kako aktualni podaci potvrđuju da nepovoljni vremenski uvjeti i tržišna nekonkurentnost fosilnih izvora dodatno naglašavaju ograničenu samodostatnost sustava. Upravo zato, kažu u OIEH, razvoj novih projekata iz obnovljivih izvora treba ubrzati, mrežu modernizirati, a sustave za pohranu energije razviti. Na potonjem rade s Europskom bankom za obnovu i razvoj, Energetskim institutom "Hrvoje Požar" i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, s kojima provode stručnu studiju o lokacijama mrežnih zagušenja i potrebama za baterijskim spremnicima.
FOTO Ima i seks shop i casino i sve što treba putniku, ali izgleda kao zapušteni ostatak iz nekog davnog vremena
Otvori KEKS Pay
Primjer jedan Island za sve svoje potrebe koristi geotermalne izvore u Hrvatskoj je samo loše upravljanje i planiranje zbog korupcije