Sve moramo napraviti da bi se zaustavio pad proizvodnje energije u Hrvatskoj, istaknuo je državni tajnik za energetiku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike najavljujući da administracija priprema novu energetsku strategiju, sedam energetskih zakona i niz podzakonskih akata za iduću godinu među, kojima i zakon o ugljikovodicima. Nacionalna naftna kompanija Ina dugo je bila jedina kompanija na domaćem tržištu u djelatnosti istraživanja i eksploatacije energenata, ali joj je nedavno pridružio i kanadski Vermilion. Svjetska cijena nafte oporavila se pa je opravdano očekivati veći interes za ulaganja u istraživanja, a u naftnim tvrtkama ističu da čekaju nove natječaje za kopno.
– Očekujemo nove natječaje na kopnenim istražnim poljima, ali pozdravljamo i novi zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika jer je to krovni zakon koji pokriva i proizvodnju i istraživanje ugljikovodika i smješta industriju pod kapu jednog ministarstva energetike, što je dobro i za nas i za ukupno istraživanje i proizvodnju te jačanje rezervi – naglasio je Tomislav Thür, operativni direktor Korporativnih poslova u Ini te dodao da nakon dugo vremena Ina na istražnom polju Drava 2 ima novu istražnu bušotinu te najavio kako bi druga istražna bušotina na tom polju trebala početi raditi iduće godine.
Iduće godine donijet će se i novi zakon o tržištu plina kojim se ponovno Hrvatska izborila za djelomičnu regulaciju cijene plina za kućanstva na tri godine pa bi potpuna liberalizacija na tržištu plina mogla nastupiti tek 2021. što je za potrošače dobro s obzirom na to da je cijena plina u Hrvatskoj četvrta najniža cijena u Europskoj uniji zahvaljujući intervenciji jer bi tržišna cijena u ovom trenutku bila osjetno veća nego je plaćamo.
– U prijelaznom razdoblju imat ćemo referentnu cijenu koju će određivati regulator HERA, a ona će biti temelj javnog natječaja za ovlaštenog opskrbljivača pri čemu se natječajem ne smije ponuditi cijena veća od referentne. Uvest ćemo i institut zajamčenog opskrbljivača, koji bi imao obvezu preuzeti osiguranje opskrbe plinom ako se dogodi da neki opskrbljivač propadne – pojasnio je Milatić i najavio da će nakon tri godine cijena plina biti potpuno deregulirana. Predstavnici tvrtki na plinskom tržištu smatraju da bi se liberalizacijom tržišta puno više postiglo nego regulacijom te da se tek odgađa neminovno, a to je suočavanje s tržišnom cijenom plina. Zoran Miliša iz RWE-a podsjeća da je nekad Vlada određivala i cijenu goriva dok je danas ona tržišna.
– Liberalizacija tržišta je neophodna da bi postali bolji. Hrvatska bi vrlo brzo mogla iskoristiti svoje resurse plina kroz realizaciju novih bušotina, a postoji i prostor za velike energetske projekte poput LNG Terminala – istaknuo je Miliša. Da je plinsko tržište veliki potencijal istaknula je i članica uprave Prvog plinarskog društva Sabina Škrtić kazavši da je riječ o energentu koji je ekološki prihvatljiviji od ugljena, ali je i naglasila da ne treba inzistirati na jednom energentu već razvijati pametni energetski miks.
– Posljednjih petnaest godina ulaže se u obnovljive izvore energije, ali oni čine tek dva posto ukupne globalne proizvodnje energije. Trebamo ispuniti jaz između potreba i proizvodnje, pri čemu se treba voditi računa o ekološkoj održivosti i razvoju ekonomije, ali prije svega dostupnosti energenata – istaknula je Škrtić. I Thur je istaknuo da je plin važan energent u transformaciji prema niskougljičnom sustavu.
najprije treba osnovati još jedno ministarstvo za ugljikovodike i plin a onda i par Agencija za ispitivanje štetnosti uglikovodika i plina pa Agenciju za kontrolu Agencije za ispitivanje štetnosti pa Agenciju za uskladjivanje ugljikovodika sa plinom..... ima tu veeelikog posla za ove geniuse sa slike i vlade