Pristup američkog predsjednika Donalda Trumpa prema trenutačnim tenzijama s Venezuelom nalazi se negdje između dvije vanjskopolitičke strategije – "Monroeove doktrine" i "strategije luđaka". Prva, po novom "Donroeova doktrina", označava cilj Washingtona da održava hegemoniju na oba američka kontinenta, a druga opisuje nepredvidljiv stil Trumpove vanjske politike, kako bi se geopolitički suparnici uvijek morali pitati što točno SAD namjerava. Dok svijet strahuje da je SAD došao na korak od napada na Venezuelu na čijem je čelu ljevičarski režim Nicolása Madura, ove dvije strategije određuju ponašanje američkog vanjskopolitičkog establišmenta. Trump je u ponedjeljak rekao kako neće isključiti mogućnost slanja američkih trupa na teritorij Venezuele, što bi zapravo značilo američku vojnu invaziju na ovu zemlju. – Ne isključujem ništa. Jednostavno se moramo pobrinuti za Venezuelu – rekao je Trump. Istodobno je ostavio otvorenom mogućnost za diplomaciju s Madurom, čak i za razgovor s njime. Američki su mediji primijetili koliko je Trump namjerno dvosmislen kada govori o tomu što planira učiniti u Venezueli. Slično je rekao i u nedavnom intervjuu CBS-u kada je također odbio isključiti mogućnost napada na teritorij te zemlje. – Ne želim reći da bih to učinio. Neću vam reći što ću učiniti s Venezuelom, hoću li to učiniti ili neću – rekao je Trump prije nekoliko tjedana u tom intervjuu.
To nije prvi put da Trump namjerno odbija govoriti o tome kakvi su mu planovi, i to ne samo kada je Venezuela u pitanju. Slično je govorio i uoči američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja. Kada su ga novinari u lipnju pitali hoće li izvesti te udare, namjerno je bio dvosmislen. 'Možda hoću, možda neću. Nitko ne zna što ću učiniti', govorio je, nakon čega se na kraju doista pridružio izraelskim napadima na Iran. To je u skladu s teorijom ili "strategijom luđaka", poznatim vanjskopolitičkim konceptom kojeg je još u 1960-ima osmislio bivši američki predsjednik Richard Nixon kada je pokušavao okončati rat u Vijetnamu. Tada je svojem savjetniku za nacionalnu sigurnost Henryju Kissingeru rekao kako mora uvjeriti sjevernovijetnamske pregovarače 'da je Nixon lud' i spreman na sve kako bi pristali čim prije završiti rat, dok stvari ne izmaknu kontroli. Pola stoljeća poslije, Trump je jedan od najvećih pristalica "strategije luđaka". Amerika je posljednjih tjedana znatno povećala svoju vojnu prisutnost u Karipskom moru. Prije nekoliko dana je i najnapredniji američki nosač zrakoplova U.S.S. Gerald R. Ford stigao u Karipsko more, a uz brojna plovila, američka vojska sada u regiji ima stacioniranih 15 tisuća vojnika. S druge strane, najnovije procjene govore o tomu da venezuelanska vojska broji 150 tisuća vojnika, no isto tako Madurov režim govori da u slučaju američkog napada može mobilizirati još osam milijuna civila za borbu protiv "američkog agresora" (s druge strane, američki mediji naglašavaju da je riječ o znatnim pretjerivanjima). No jasno je da je 15 tisuća američkih vojnika premala snaga za moguću invaziju na Venezuelu, a CNN je u svom tekstu opisao tu brojku kao "logistički samoubilačku".
Dosad je američka vojska izvela 21 napad na venezuelanske brodove te je u njima ubila 83 osobe. Washington tvrdi da venezuelanska vlada tim brodovima krijumčari drogu na američki teritorij, no Trumpova vlada nije dosad pokazala dokaze da je tomu doista tako. Američki mediji redovito izvještavaju da Venezuela uopće nije glavna latinoamerička zemlja u proizvodnji ili krijumčarenju droge u Sjedinjenje Države, iako je jedna od karika u tom lancu. U ponedjeljak je Trump isto tako rekao kako je otvoren prema mogućnosti da američka vojska pokrene napade na narkokartele u Meksiku. – Bih li pokrenuo napade na Meksiko kako bismo zaustavili drogu? To mi je OK. Što god moramo učiniti kako bismo zaustavili drogu – rekao je američki čelnik. Američki marinci trenutačno izvode vojne vježbe u Trinidadu i Tobagu koji se nalazi samo 10-ak kilometara od obale Venezuele, no liderica te zemlje rekla je kako nikada ne bi dopustila da se njezin teritorij koristi kao odskočna daska za napad na Venezuelu niti je to od nje itko tražio. – SAD nije nikada tražio da se koristi našim teritorijem za napad na narod Venezuele. Trinidad i Tobago neće sudjelovati u bilo kakvom činu koji bi naškodio narodu Venezuele – rekla je premijerka Kamla Persad-Bissessar. I dok se svijet pita koja je točno namjera američke vlade – hoće li napasti Venezuelu ili pak samo želi zastrašiti Madura kako bi on sam pristao napustiti mjesto predsjednika – američki i međunarodni mediji sve češće spominju da se Trump služi Monroevom doktrinom. Nazvana po petom američkom predsjedniku Jamesu Monroeu koji ju je obznanio 1823., ta doktrina odbija miješanje stranih sila u poslove na zapadnoj hemisferi, odnosno na dva američka kontinenta.
U svojem drugom mandatu Trump je obećavao kako će zauzeti Panamski kanal i Grenland te je Meksički zaljev preimenovao u Američki zaljev. Koketirao je čak i s idejom pripajanja Kanade. Američka vlada isto tako bombardira brodove iz Venezuele, i razmatra mogućnost kopnene invazije na tu zemlju. Prijeti meksičkoj vladi kako bi suzbila kretanje ilegalnih migranata prema američkoj granici. Za Washington je prije svega ključno smanjiti kineski utjecaj u Latinskoj Americi. Jedan je od glavnih ideologa te politike državni tajnik Marco Rubio, ideološki protivnik ljevičarskih diktatura u Venezueli i Kubi. Tu novu strategiju jačanja hegemonije SAD-a na oba američka kontinenta pod Donaldom Trumpom neki su analitičari već preimenovali u "Donroeova doktrina", a tako ju je u posljednjem tekstu nazvao i New York Times. FOTO Marija Selak Raspudić nedavno snimila unutrašnjost zgrade Vjesnika: 'Ovako su možda izgledale prostorije zgrada u Černobilu'
Otvori KEKS Pay
Ma neee. Pa to je prvi Američki predsjednik koji prekida ratove ,a ne započinje.