U četvrtoj godini rata Rusije protiv Ukrajine, Ukrajina se suočava s promjenama u odnosima sa susjednim državama u Središnjoj i Istočnoj Europi, koje su donedavno bile čvrsti saveznici. Podrška koju je Kijev dobivao od tih zemalja počinje se smanjivati, što je postalo očito nakon što su populisti pro-Ruske orijentacije preuzeli vlast u Slovačkoj, dok Poljska, koja je bila ključni partner Ukrajine, sada pokazuje znakove nesigurnosti, piše Kyiv Independent.
Poljska: Skepse prema Ukrajini rastu
Poljska, koja je bila jedan od najvjernijih saveznika Ukrajine, sada se suočava s rastućim skepticizmom prema Ukrajini. Iako je prethodna vlada Poljske pod strankom PiS bila snažna podrška Ukrajini, novu predsjedničku funkciju preuzeo je Karol Nawrocki, koji se protivi ukrajinskim težnjama prema NATO-u i EU-u. Nawrocki je iz konzervativnog kampa i unatoč tome što dolazi iz iste stranke kao i njegov prethodnik Andrzej Duda, pokazuje manje simpatija prema Ukrajini, što signalizira promjene u poljskoj vanjskoj politici. Uz to, rastuća politička polarizacija unutar zemlje dodatno komplicira stvari, budući da pro-ukrajinske stranke sada nisu ujedinjene.
Međutim, treba napomenuti da Poljska, i dalje podržava Ukrajinu u borbi protiv Rusije, iako možda neće biti tako snažan zagovaratelj ukrajinskih težnji za članstvom u EU i NATO-u kao što je bila do sada.
Mađarska: Viktor Orban suočen s gubitkom vlasti
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je poznat po svojim pro-Kremljinskim stavovima, suočava se s realnom mogućnošću da izgubi vlast na parlamentarnim izborima 2026. godine. Iako je Orban još uvijek bio jedan od najistaknutijih europskih lidera koji se protive punoj podršci Ukrajini, situacija u Mađarskoj se mijenja. Peter Magyar, disident iz Orbanove stranke Fidesz, prema anketama sada vodi i ima realne šanse da postane novi premijer. Magyar je do sada bio suzdržan u pogledu potpore Ukrajini, ali njegova pro-ukrajinska politika može postati ključna ako želi usmjeriti Mađarsku prema zapadnim saveznicima.
Iako Mađarska nije sklonija pružanju pomoći Ukrajini, promjene na političkom horizontu mogu ukazivati na pomak prema većoj suradnji s EU-om i Ukrajinom, no ishod izbora u 2026. godini i dalje ostaje neizvjestan.
Slovačka: Povratak pro-Ruske orijentacije
Slovačka, koja je bila među prvim državama koje su pružile vojnu pomoć Ukrajini, sada se suočava s ozbiljnim političkim promjenama. Robert Fico, populistički lider slovačke ljevice, pobjednik na parlamentarnim izborima 2023. godine, okrenuo je Slovačku prema Moskvi, što je izazvalo snažnu reakciju prozapadnih i pro-ukrajinskih snaga. Fico je svojom politikom izazvao napetosti u zemlji, dok su prosvjedi protiv njegove pro-Moskve orijentacije sve češći. Međutim, Fico se i dalje čvrsto drži vlasti, a Slovačka bi mogla postati ključni faktor u smanjenju prozapadne orijentacije u Srednjoj Europi.
Rumunjska: Pobjeda prozapadnog centra
Rumunjska je bila suočena s prijetnjom od strane proruske opozicije predvođene Georgeom Simionom, koji je želio preuzeti predsjedničku funkciju. Ipak, centristički kandidat Nicusor Dan iz prozapadne koalicije pobijedio je Simiona, čime je osigurana daljnja pro-ukrajinska i pro-europska orijentacija zemlje. Ovaj ishod izbora jamči da Rumunjska ostaje snažan partner Ukrajini u borbi protiv Rusije, čime su spriječeni daljnji politički preokreti.
Međutim, politička situacija u Rumunjskoj ostaje nestabilna, jer Dan mora osigurati stabilnu vladu među pro-EU strankama kako bi osigurao nastavak prozapadne politike.
Moldavija: Proruski izazovi ostaju
Moldavija, koja je od početka rata bila uz Ukrajinu, suočava se s prijetnjom od strane pro-Ruske opozicije. Iako je predsjednica Maia Sandu, koja se protivi ruskoj agresiji, ponovno izabrana, pro-ruske snage i dalje pokušavaju preuzeti vlast, osobito na parlamentarnim izborima u rujnu 2025. godine. Moldavija je uspjela održati svoju pro-ukrajinsku orijentaciju, no politička borba i dalje traje. Ako dođe do promjena u vlasti, Moldavija bi mogla krenuti u smjeru neutralnosti, što bi moglo ugroziti njezinu europsku integraciju.
Češka: Populizam prijeti političkoj stabilnosti
Češka se suočava s prijetnjom od strane populističke stranke ANO, koju predvodi bivši premijer Andrej Babiš. Stranka ANO, koja je nedavno preuzela vodstvo u anketama, mogla bi povratiti vlast već do kraja ove godine. Babiš je počeo kritizirati podršku vlade izbjeglicama iz Ukrajine i vojnu pomoć, što može dovesti do promjena u vanjskoj politici Češke prema Ukrajini. Također, moguća koalicija ANO-a s radikalnim desničarskim strankama mogla bi imati ozbiljne posljedice za vanjsku politiku zemlje.
Iako Ukrajina ima snažnu podršku u Češkoj, neizvjesnost zbog predstojećih parlamentarnih izbora može značiti da će Češka možda manje podržavati Ukrajinu u budućnosti, ovisno o ishodu izbora.
Ukrajina se suočava s izazovima u održavanju podrške svojih susjeda u Središnjoj i Istočnoj Europi. Rastući populizam i pro-Ruske snage prijete destabilizacijom prozapadnih i pro-ukrajinskih vlada u regiji. No, unatoč ovim izazovima, Ukrajina ima saveznike koji će joj i dalje pružati podršku u borbi protiv ruske agresije. Političke promjene u Središnjoj i Istočnoj Europi jasno pokazuju da Ukrajina mora biti oprezna u svojim vanjskim odnosima i nastavku borbe za stabilnost i sigurnost.
FOTO Putinova 'Sotona' nanišanila je 14 meta: Ako dođe do nuklearnog rata, Rusija će prvo gađati ove lokacije
FOTO Putinova 'Sotona' nanišanila je 14 meta: Ako dođe do nuklearnog rata, Rusija će prvo gađati ove lokacije
U ovom ratu na tlu Europe smo svi gubitnici osim Rusije i Amerike.