Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da treba gledati kako fiskalna politika u još većoj mjeri može dati dodatni doprinos gospodarskom rastu, da se preporuke MMF-a uzimaju u obzir, no kako se u poreznoj politici poduzimaju one mjere koje se smatraju trenutno najboljima.
Marić je to izjavio novinarima nakon sjednice Predsjedništva, Nacionalnog vijeća i Središnjeg odbora HDZ-a, odgovarajući na pitanja o jučer objavljenoj zaključnoj izjavi Misije MMF-a nakon njihovog dvotjednog boravka u Hrvatskoj, a u kojoj se između ostalog iznosi više reformskih preporuka koje bi ubrzale gospodarski rast i smanjile jaz između Hrvatske i ostalih zemalja EU-a.
Marić je izrazio zadovoljstvo, ne samo jer su ponovno prepoznati pozitivni napori u gospodarstvu, javnim financijama i sferi monetarne politike, već i zbog "dodatno poboljšanog i unaprijeđenog tona i sadržaja same zaključne izjave".
Kaže da izjava značajniji fokus stavlja prema naprijed, što ocjenjuje dobrim i smatra da svi na to trebaju obratiti pažnju.
Treba gledati dalje, na koji način i kako fiskalna politika još više može dati dodatni doprinos gospodarskom rastu te treba činiti sve da stope gospodarskog rasta budu i više, kaže Marić, u kontekstu i činjenice apostrofirane u izvješću MMF-a da dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 63 posto prosječnog dohotka u EU-u.
"Ako bi, primjerice, Hrvatska do 2030. željela premostiti razliku od 15 postotnih bodova, koliko trenutačno iznosi prosječna razlika u dohotku po stanovniku u odnosu na EU, gospodarstvo bi tijekom tog razdoblja trebalo rasti 1,5 postotnih bodova brže od prosjeka EU-a", naveli su iz MMF-a.
U kontekstu i savjeta MMF-a da se, osim u slučaju nekog snažnijeg pogoršanja globalnih uvjeta, ne ide u daljnje smanjenje poreza, kao ni u povećavanje potrošnje, ministar financija je poručio da je porezno rasterećenje, uz neporezno i administrativno, sigurno jedna od jačih mjera, a ima izravan efekt, kako na gospodarsku aktivnost, tako i investicijsku, te općenito na gospodarsku i poduzetničku klimu.
"Naravno da uvijek uzimamo u obzir i preporuke Europske komisije i MMF-a, ali dozvolite da u gospodarskoj i ekonomskoj politici, što se poreznog dijela tiče, imamo svoju ingerenciju, uzimamo sve u razmatranje, a u konačnici ono što smatramo najboljim to i poduzimamo", poručio je Marić.
Kazao je i da se uzima "zdravo za gotovo" kada se 2016. prema javnosti i Saboru, kao i međunarodnoj javnosti, išlo s idejom stabilizacije javnih financija i doprinosa gospodarskom rastu i putem smanjivanja poreza, a ne suprotno, povećanjem poreza ili nekim mjerama štednje.
Mnogi su time bili iznenađeni, pa i MMF, a Marić kaže da mu tada nije bilo lako to objasniti te da "nije baš dobio prevelik aplauz i odobravanje međunarodne javnosti", dok danas smatra da je postignut uspjeh.
"Efekti snižavanja poreza, poreznog rasterećenja i općenito porezne reforme su vidljivi u hrvatskom gospodarstvu na različitim segmentima", poručuje.
Ulaganje u kapitalne projekte iz EU fondova
Pojašnjava da i da MMF u svom izvješću sugerira pomicanje od tekuće potrošnje prema kapitalnoj potrošnji, u kontekstu čega se spominju i investicije, a odgovor na to su sredstva iz europskih fondova, koji nam omogućavaju niz različitih vrsta infrastrukturnih i inih kapitalnih projekata.
Kada se, kako je to u slučaju MMF-ovog izvješća, preporučuje ulaganje u željeznice, kao i u nekim drugim segmentima, paralelno se trebaju odvijati i procesi restrukturiranja tih sustava, kako bi oni bili i dugoročno održivi, rekao je Marić, pri čemu je podsjetio i na uspješan proces restrukturiranja u sektoru cesta i autocesta.
Kada je konkretno riječ o Hrvatskim željeznicama, kaže da tu treba osmisliti kvalitetan i dobar model koji će značiti jačanje investicija u infrastrukturu, kao i podizanje kvalitete usluge i konkurentnosti. "No sve na održivim financijskim osnovama", poručuje Marić.
Butković: U promet se ulaže više od 20 milijardi kuna
Za komentar MMF-ove preporuke o povećanju ulaganja u javnom sektoru novinari su uoči sastanka Vladina užeg kabineta pitali i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, koji je istaknuo da se u prometnu infrastrukturu ulaže jako puno.
U promet se ulaže više od 20 milijardi kuna, rekao je Butković i dodao da je unutar operativnog programa Konkurentnost i kohezija ugovoreno 90 posto, a ovjereno odnosno isplaćeno gotovo 30 posto sredstava, a unutar Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) je stupanj ugovorenosti 95 posto.
Ministar je za petak najavio potpisivanje ugovora za radove na željezničkoj pruzi Vukovar-Vinkovci vrijedan 550 milijuna kuna, a za 27. prosinca za prugu Hrvatski Leskovac-Karlovac, u vrijednosti 311 milijuna eura.
"Što se tiče prometne infrastrukture, radimo jako puno", rekao je Butković.
Iako nikad neću glasati za hdzsdp bratiju, Mariću moram kao jedinom ministru vladajuće garniture dati određeno priznanje, ipak nam je namete sa "jako jako jako jako visoki" snizio na "jako jako jako visoki". Uz to što su ukinuli Naknadu za nezaposlene i Naknadu za ozljede na radu (Naknadu za HZZO su povisili ali smo ipak malo u plusu...) uveli su nagradu 5000 kn i naknadu za topli obrok 5000 kn godišnje. Na taj način sam si mogao sniziti neto plaću za 10000 kn godišnje i umjesto toga si isplaćivati te iznose bez da mi se obračunavaju izdaci za mirovinsko i zdravstveno...hvala Mariću, moram te pohvaliti da si jedina "tamnosiva točkica" u onom općem trgovinsko-koalicijskom vladajućem crnilu. Volio bi da ostaneš ministar financija u idućem novom sazivu vlade bez vjerodostojnih domoljubaca.