Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Tenki kolač' iz Ruda debeo je samo 2,5 cm, a da bi se zvao greblicom, mora biti pravokutan

Hrvatska od nedavno ima 29 proizvoda zaštićenog naziva u Europskoj uniji, a rudarska greblica ujedno je i prva koja je zaštićena u Zagrebačkoj županiji
06. veljače 2021. u 22:54 0 komentara 8154 prikaza
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Recept i tehnika izrade čuvaju se već generacijama. Točnije, od 15. stoljeća, kada su ga domaćice počele raditi za svoje muževe rudare koji su u rudniku Sveta Barbara u Rudama pokraj Samobora iskopavali bakar i željezo. Nastao kao priprosto jelo od sira uz dodatak oraha koji su radnicima davali dodatnu energiju, poslije je ime dobilo po tradicijskom drvenom alatu greblici, koji se koristio za razgrtanje pepela u krušnoj peći.

Novi detalji tragedije u Međimurju Jedan od poginulih je bio dopredsjednik Roda: 'Anđeli te čuvali u visinama'

U EU tek 1405 zaštićenih

Uz sir u rudarsku greblicu s vremenom su kućanice počele dodavati i druge sastojke, poput špinata, blitve, koprive ili žute mrkve, a od nedavno je ovo starinsko jelo 29. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji te prvi zaštićeni gastronomski proizvod u Zagrebačkoj županiji. Oznaka je to, objašnjava Jelena Nikl, koja sa svojim suprugom Andrejasom vodi obiteljsku pekarnicu koja je jedini certificirani proizvođač greblice, koju dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede, za razliku od one koju je nedavno “dobila” samoborska kremšnita, a koju dodjeljuje Ministarstvo kulture.

– Na tom popisu na kojem je sad kremšnita također je i greblica, još od 2007. godine. No željeli smo korak više, pa smo odlučili tražiti zaštitu i na europskoj razini – govori Jelena Nikl, koja je zajedno sa suprugom osnovala udrugu kako bi pokrenuli cijelu proceduru.

Ona je postala tajnica udruge, Andrejas predsjednik, a dopredsjednica je Silvija Turk, ljubiteljica rudarske tradicije i zaljubljenica u Rude. Već 2017.Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je udruzi Rudarska greblica prijelaznu, nacionalnu zaštitu, a sad je greblica “dospjela” u “društvo” 1405 zaštićenih proizvoda na razini EU. Što se tiče naše zemlje, uz greblicu, dosad je EU odobrio zaštitu, među ostalim, i malostonskoj kamenici, krčkom, drniškom, istarskom te dalmatinskom pršutu, neretvanskoj mandarini, ogulinskom kiselom zelju, baranjskom kulenu, ličkom krumpiru, poljičkom soparniku, zagorskom puranu, paškoj i ličkoj janjetini, varaždinskom i klipiću, slavonskom kulenu, međimurskom mesu ‘z tiblice, bjelovarskom kvarglu...

 | Autor : Ilustracija/Marin Tironi/PIXSELL Foto: Ilustracija/Marin Tironi/PIXSELL 04.02.2021., Rude, Samobor - Proizvodnja obitelji Nikl. Andreas i Jelena Nikl u svojoj pekari proizvode rudarsku greblicu, proizvod koji je dobio zastitu na razini EU. Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Receptura je javna

A poticaj za kretanje u postupak zaštite, dodaje Andrejas Nikl, bilo im je pojavljivanje različitih verzija rudarske greblice na tržištu koje su odstupale od izvorne greblice kakva se od davnina priprema u Rudama. On je tako tehniku pripreme naučio od svoje majke Ane, koja je zajedno sa suprugom pekarnicu otvorila krajem sedamdesetih. Andrejas je tamo odrastao, pa je svoje prve rudarske greblice naučio peći prilično rano. U želji da očuvaju tradiciju, prije 35 godina je u tom mjestu tamošnji KUD Oštrc pokrenuo i Dane rudarske greblice, kad se domaćice natječu u pečenju.

– Kod nas ju zovu “tenki kolač” iako nije sladak, a za izgled je bitno tanko tijesto. Bude mnogo pokušaja, ali često greblica završi kao pita od sira, a to nije to – kaže Andrejas Nikl, koji svojom pojavom, pak, ne odaje dojam tradicionalnog – s tetovažom na rukama, izlizanim trapericama i modernoj majici. No kad stavi “fertun” i primi tijesto u ruke, postaje jedan od rijetkih muškaraca samoborskog kraja koji greblicu zna ispeći i žmirećki. Upravo je to što se prenosi s generacije na generaciju tajna ovog “kolača”. Točnije, u vještinama koje svatko tko ga zna napraviti prenosi na svoje potomke. Svatko ima svoje “cake” za izrade pa, kažu, da greblicu radi njih dvadeset, ispalo bi toliko različitih verzija.

2,7 prema Richteru Podrhtavanje na sjeveru Hrvatske: Zabilježen slabiji potres kod Ludbrega

– Receptura je javna i svima dostupna, a naše “cake” ćemo zadržati za sebe – kaže obitelj Nikl. Ipak, s obzirom na to da je i Grad Samobor na svojoj internetsko stranici objavio recept, njega donosimo u posebnom okviru, za sve koji u svojoj kući žele probati ispeći ovo jelo, i to verziju sa špinatom. Jer, greblica je, ističu u samoborskoj gradskoj upravi, ogledni primjer kako od nečeg jednostavnog stvoriti nešto ukusno i kompleksno. A da bi to bila baš prava rudarska greblica, ne smije biti deblja od dva i pol centimetra i mora biti pravokutnog oblika. No da bi je proizvodili, mora se raditi isključivo u Rudama i okolici.

– Na svoja ćemo prodajna mjesta, deklaraciju i pakiranje sada istaknuti oznaku Europske komisije – zaključuju.

Peče se dvadeset minuta, tijesto treba dobro “odmoriti”

Umijesiti tijesto od 40 dag glatkog brašna, jednu jušnu žlicu svinjske masti, dvije mjerice domaćeg vrhnja (2 dl), prstohvati soli, jednog žutanjka i na vrh noža kvasca. Poklopimo da se tijesto odmori (dan prije ili minimalno jedan sat, u najlonskoj vrećici da se ne napravi kora). Dok tijesto odmara, radi se nadjev.

U zdjeli pomiješati jedan ocijeđeni domaći kravlji sir, jedan bjelanjak, dva cijela jaja, soli po želji, kosani špinat (sirovi, prvo ga malo posoliti i iscijediti da ne bude mokar te staviti listiće u nadjev). Kad je vrijeme za pečenje, staviti grijati pećnicu na 180 stupnjeva Celzijusa.

Tijesto potom razvaljati na stolu – dvostruku veličinu protvana. Posudu/protvan za pečenje namazati mašću. Staviti tijesto u lim tako da gornji dio viri sa strane te namazati nadjev po dijelu koji je u protvanu, zatim poklopiti s gornjim dijelom tijesta i zavrnuti rubove. Premazati pravim domaćim vrhnjem ili vrhnjem za kuhanje (tri velike žlice). Peći od dvadeset do 25 minuta.

Dinamo i Rijeka sastali se u 24. kolu HT Prve lige
NAZIVAJU GA BJEGUNCEM
Zoran Mamić zbog ovoga nije dobio državljanstvo u UAE? 'Osjetljivi su na to!'
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Nikša Bratoš pružio pogled iza scene velike glazbene karijere i otkrio kako se živi od glazbe u Hrvatskoj
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.