Ni kazne od 660 do 40.000 eura za neregistriranu djelatnost trgovine nisu prepreka za unosan sisvetski biznis prodaje cvijeća i cvjetnih aranžmana "na crno". U razdoblju od 20. listopada do 2. studenog tržišna je inspekcija Državnog inspektorata obavila 223 nadzora prodaje cvijeća i ostalih prigodnih proizvoda izvan prodavaonica u povodu blagdana Svih svetih – na štandovima, klupama i kioscima te na daljinu, putem interneta, uključujući i društvene mreže. Alarmantno, ali istinito, gotovo u petini slučajeva utvrđena je ilegalna, odnosno neregistrirana prodaja i izrada cvjetnih aranžmana, kao i oglašavanje neregistrirane djelatnosti.
Iz DIRH-a kažu kako su u trećini, odnosno u 80 slučajeva, utvrdili nepravilnosti, od čega 42 ilegalne prodaje, dok se ostatak 'nezakonitog' poslovanja odnosio i na povrede odredbi Zakona o zaštiti potrošača vezano za neisticanje cijena, neisticanje uvjeta prodaje kao i neisticanje obavijesti o načinu podnošenja pisanog prigovora kao i povrede odredbi Zakona o trgovini vezano za neosiguravanje isprava o stanju robe.
– Pojedini inspekcijski nadzori su u tijeku, dok će za utvrđene prekršaje biti poduzete zakonom propisane upravne i/ili prekršajne mjere – objašnjavaju iz DIRH-a, ističući kako su u slučaju utvrđenog obavljanja neregistrirane djelatnosti trgovine propisane upravne mjere, odnosno zabrana obavljanja djelatnosti trgovine, te prekršajne mjere (novčane kazne) u iznosu od 660 do 39.810 eura. U slučaju utvrđene povrede oglašavanja neregistrirane djelatnosti propisane su pak novčane kazne od 663,61 do 1327,23 eura.
Ranijim nadzorom utvrđena je neregistrirana prodaja u 37% slučajeva na društvenim mrežama, u najvećoj mjeri putem Facebooka, tako da je u planu i pojačanje izvida. No inspektori očekuju i predstavke od same struke i građana koji uoče nepravilnosti.
Iz Sekcije cvjećara Hrvatske obrtničke komore (HOK) opetovano upozoravaju da se ovakvi problemi ponavljaju iz godine u godinu, ali puno je onih koji i dalje love u mutnom. Zabluda je, tvrde, da su oni koji rade 'na crno' jeftiniji. Neregistrirana djelatnost i uradci koji proizlaze iz nje srozavaju samu struku pa bi cvjećari trebali educirati svoje klijente i približiti im što dobivaju svojim odabirom, naglašeno je na nedavnom forumu cvjećara HOK-a, a ujedno su zatraženi bolji nadzori i komunikacija s nadležnim institucijama. Isto tako, smeta im i što legalni cvjećari, ne proglase li se sajmeni dani u vrijeme Svih svetih, na sam blagdan ne smiju ni prodavati cvijeće na štandovima. Potpredsjednik HOK-a Antun Trojnar kazao je pak kako je još prije 12 godina, kao predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, razgovarao s predstavnicima Zelene tržnice na temu ograničavanja kupnje repromaterijala i cvijeća samo na one s registriranom djelatnošću. No ništa se nije promijenilo, situacija je i danas ista.
Registrirani cvjećari od prihoda plaćaju i radnike, poreze i druge doprinose, dok se ilegalni, kojima je najveći izdatak kupiti cvijeće na veletržnici, bogate. Filip Čabraja iz Boxesa, predstavnik proizvođača repromaterijala i veletrgovca repromaterijalom i cvijećem, istaknuo je da su se oni u startu opredijelili za poslovanje s registriranim subjektima. Podržava Trojnarovu inicijativu, no sumnja u postojanje zakonske podloge i interesa da se u nas i uspostavi takva regulativa.
FOTO Ekskluzivna vila na izuzetnoj lokaciji: Ima bazen i panoramski pogled, evo za koliko se prodaje
Otvori KEKS Pay
U kriminalno uređenim državama, gdje državni nameti nisu proporcionalni zaradi, rad na crno je posve očekivan, ljudima je isplativije riskirati ukoliko žele raditi i opstati nego raditi po zakonu... uz sve to, pravo je pitanje dal su inspektori po običaju koristili gužve da bi "uočili" propuste i "rad na crno" ili su kazne pisane isključivo radi namjernog kršenja zakona i punjenja proračuna tamo gdje nema baba i stričeva. I, ono što je najžalosnije, Hrvatska s ovakvim stvarima kažnjava isključivo one koji rade, iako svaki taj zarađeni euro će ponovo 25% umanjen, završiti u državnoj blagajni.