Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 119
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ANALIZIRAMO

Stambene subvencije ipak ne daju rezultat: 'Zagreb buja, a mladi u ostatku Hrvatske ne pokazuju interes'

Sunce
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/3
10.05.2021.
u 09:30

Centralizacija se povećava, a model je trebao iznivelirati regionalne razlike

Je li subvencioniranje stambenih kredita za mlade pomoglo stambenom zbrinjavanju i zadržavanju mladih u nerazvijenim gradovima i općinama? Nažalost nije, jer i dalje najviše subvencija koriste mladi u najrazvijenijim gradovima i općinama, a najmanje u nerazvijenima. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je do 4. svibnja 3611 zahtjeva za subvencioniranjem kredita i od obrađenih 1500 odobreno ih je 1465. Podaci o odobrenim subvencijama upućuju i na to da i dalje najviše subvencija koriste mladi u Zagrebu i razvijenim gradovima i općinama.

Subvencionira se i do 51%

Iako se neravnoteža pokušala ispraviti smanjivanjem subvencija za najrazvijenije gradove i općine na 30% rate kredita prvih pet godina i još dvije godine za svako rođeno dijete dok se u najnerazvijenijim gradovima i općinama subvencionira do 51% rate kredita, ni to nije polučilo uspjeh. Zagreb opet ima najviše subvencija (475) što pridonosi rastu cijena stanova, a najnerazvijenije općine i gradovi u kojima se mladima subvencionira od 45% do 51% rate kredita bilježe manje od 100 subvencija! Analizirali smo omjer subvencija u najrazvijenijim gradovima i općinama i onima koji su po indeksu razvijenosti u prve tri skupine najnerazvijenijih.

– Sama raspodjela sredstava pokazuje velike probleme i da ovaj model ne može zaustaviti nepovoljne demografske trendove. Najviše subvencioniranih kredita ima Zagreb i okruženje. Ne može se isti model primjenjivati na razvijene i nerazvijene dijelove zemlje, ni Zagreb trpati u isti koš s nerazvijenim dijelovima. Regionalna politika mora poticati ravnomjeran razmještaj stanovništva, a ovim modelom dobivamo samo koncentraciju stanovništva u Zagrebu i velikim gradovima. U nerazvijenim dijelovima zemlje je pustoš, što se vidi i po odobrenim subvencijama, tamo mladih ili nema ili nisu kreditno sposobni – kaže akademik Anđelko Akrap i dodaje da mjere trebaju poticati ravnomjerniji razvoj.

Nakon Zagreba najviše je subvencija odobreno u Zagrebačkoj županiji (139), najviše njih u Velikoj Gorici (34), Samoboru (22) i Zaprešiću (13). U Osječko–baranjskoj županiji od 110 subvencija 70 ih je u Osijeku, dok najnerazvijeniji gradovi i općine bilježe tek deset subvencija. U Splitsko-dalmatinskoj županiji od 106 subvencija, 47 ih je u Splitu, a tek sedam u nerazvijenim gradovima i općinama, po dvije u Trilju, Zmijavcima, Podbablju i jedna u Muću. U Primorsko–goranskoj županiji od 81 subvencije, 50 ih je u Rijeci, u Istarskoj županiji od 46 subvencija 21 je u Puli, a u obje te županije sve su subvencije u najrazvijenijim gradovima i općinama. U Brodsko-posavskoj županiji od 60 subvencija u Slavonskom Brodu ih je 33, a 17 u najnerazvijenijim općinama. U Varaždinskoj županiji od 52 subvencije, 36 ih je u Varaždinu. U Vukovarsko-srijemskoj županiji od 51 subvencije, 16 ih je u najnerazvijenijim općinama. U Međimurskoj županiji od 44 subvencije u Čakovcu ih je 25, u nerazvijenim općinama tri. U Koprivničko-križevačkoj županiji od 41 subvencije pet ih je u nerazvijenim općinama. U Zadarskoj županiji od 37 subvencija u Zadru ih je 28. U Krapinsko-zagorskoj županiji je 36 subvencija, u Sisačko-moslavačkoj od 32 subvencije 18 ih je u Sisku i dvije u nerazvijenim općinama. U Virovitičko-podravskoj županiji od 29 subvencija devet ih je u nerazvijenim općinama.

Ni Dubrovnik nije tražen

U Karlovačkoj županiji je 29 subvencija, u Požeško-slavonskoj 28, a od toga 17 u Požegi i pet u nerazvijenim općinama, a u Bjelovarsko-bilogorskoj od 28 subvencija, 18 ih je u Bjelovaru. U Šibensko-kninskoj županiji od 21 subvencije u Šibeniku ih je 12, u Kninu (7) i Drnišu (2). U Ličko-senjskoj županiji svih 11 subvencija je u Gospiću, Otočcu i Novalji, a u Dubrovačko-neretvanskoj ih je 9.

I demograf Stjepan Šterc slaže se da se modelom subvencioniranja kredita povećava centralizacija, a trebao je iznivelirati regionalne razlike, što se nije dogodilo.

VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Komentara 22

MU
Mufljuz
10:09 10.05.2021.

APN krediti su čista PLJAČKA i DISKRIMINACIJA određenog sloja mlade populacije. - ako si se zeznio pa kupio stan prije APN-a programa ne možeš refinancirati taj kredit jer već imaš upisano vlasništvo, a nemaš ni porezne olakšice niti išta drugo zbog toga, - onda je političare bilo sram koliko malo imaju, a ti što se kidaš svaki mjesec otplaćuješ kredit sebi i onima koji su dobili APN kredit - načelnice kupuju apartmane preko APN-a - nastavi niz...

DJ
DjD
10:50 10.05.2021.

Subvencije su inače jako loš sistem za bilo što. Da bi dao subvenciju-negdje moraš nekome uzeti. A sama cijena novogradnje raste za onoliko koliko iznosi subvencije. Profitiraju samo građevinari.

TU
Tutlek1234
09:47 10.05.2021.

Ne daj. Naravno koliko posla toliko i kredita i kupovine. Stanovi se kupuju kad se ima siguran posao na neodređeno. Većina novih poslova je na određeno i nedovoljno plaćeno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije