Smrt zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića odrazit će se i na sudske postupke koji se protiv njega vode, a takva su trenutačno dva i u različitim su fazama. Riječ je o aferama Agram i aferi Štandovi. U prvom slučaju suđenje traje, u drugom je okončano nepravomoćnom oslobađajućom presudom za Bandića. No u oba slučaja, prema zakonu, postupci protiv Bandića moraju biti obustavljeni jer je umro prije okončanja postupka.
Tjedan dana za izmjene
Postupak protiv njega jučer je već obustavljen u aferi Agram, u kojoj je na zagrebačkom Županijskom sudu trebalo biti nastavljeno suđenje iskazom vještakinje.
Sutkinja Rahela Valentić, osim što je obustavila postupak, dala je USKOK-u rok od tjedan dana da uredi činjenični opis optužnice. To je tehnikalija, no USKOK mora sada u činjeničnom opisu navesti da je Bandić preminuo. Inače, u spis mora stići i smrtovnica, a suđenje bi se u aferi Agram trebalo nastaviti 8. ožujka.
Riječ je o aferi zbog koje je Bandić uhićen u listopadu 2014. i zbog čega je bio i u istražnom zatvoru oko mjesec dana, dok nije uplatio 15 milijuna kuna jamčevine. Jamčevinu je za njega uplatio njegov tadašnji odvjetnik Marijan Hanžeković, koji je zbog toga podigao kratkoročni kredit. Kako je Hanžekovićev ured vodio neke pravne poslove Grada Zagreba, Bandić se zbog te jamčevine našao i na udaru Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, koje je u studenom 2017. odlučilo da je Bandić povrijedio načela časnog i odgovornog ponašanja jer je prihvatio jamstvo odvjetničkog ureda Hanžeković i partneri. Povjerenstvo je smatralo da se Bandić tada u odnosu na to odvjetničko društvo postavio u ovisan položaj, no tu odluku Povjerenstva nedavno je ukinuo Visoki upravni sud.
Što se tiče optužbi u aferi Agram, osim Bandića optuženi su i Slobodan Ljubičić, Petar Pripuz, Željko Horvat, Ivan Tolić, Ivan Markušić, Filip Čulo, Miljenko Benko, Ines Bravić, Koraljka Rožanković Uremović, Branko Mihaljević, Vidoje Bulum, Miro Laco, Zdenko Antunović te Dragutin Kosić i Ante Dodig, koji su prije početka suđenja priznali krivnju te su se nagodili s USKOK-om. Bandića i ostale USKOK tereti za niz kaznenih djela, počevši od zloporaba sa zamjenama zemljišta, preko zbrinjavanja otpada pa do nezakonitih zapošljavanja i korištenja službenih vozila u privatne svrhe.
Optužnica je podignuta 11. prosinca 2015., a na prvoj sjednici optužnog vijeća krajem ožujka 2016. sud je uvažio zahtjeve obrane da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoje tajne snimke. Spis po žalbi USKOK-a tada ide na Vrhovni sud, koji u prosincu 2016. odlučuje da su snimke zakonit dokaz. U ožujku 2018. dio je optužnice potvrđen, a dio vraćen USKOK-u radi nadopune istrage. U međuvremenu, budući da optužnica dvije godine od podizanja nije potvrđena, Bandić se izborio za deblokadu imovine.
Hoće li svaljivati na Bandića
U listopadu 2018. počinje suđenje za potvrđeni dio optužnice, a u ožujku 2019. obustavljena je istraga protiv Bandića za dio optužbi koji se odnosi na plaćanje poreza. Tada je dio koji se odnosi na zbrinjavanje otpada, u kojem je uz Bandića suoptužen i Petar Pripuz, ponovno vraćen USKOK-u na nadopunu istrage. Taj je dio optužnice glavnom predmetu ponovno pripojen u siječnju lani pa je suđenje, koje je do tog trenutka već lagano ulazilo u završnu fazu, formalno moralo početi ispočetka. Bandić i ostali optuženici tada su ponovili da se ne osjećaju krivima, a sud je prihvatio prijedloge za saslušanje oko 65 svjedoka te vještaka. Pandemija koronavirusa i zagrebački potres doveli su do novog prekida u suđenju, no od prošle jeseni rasprave su se održavale u nekom redovitom ritmu. Unaprijed su zakazane sve do lipnja, a s obzirom na novonastale okolnosti, bit će zanimljivo vidjeti hoće li optuženici kada dođe na red iznošenje obrana svu krivnju za to za što ih se tereti sada svaljivati na Bandića.
VIDEO Protiv Milana Bandića je podneseno 250 kaznenih prijava, a uhićen je zbog afere Agram
odvjetnici u problemu neće zaradit ono za što su plaćeni gradskim novcem