Digitalno bankarstvo, mobilne aplikacije, kartično plaćanje i komunikacija s bankama preko interneta mnogima su postali dio svakodnevice. No dio starijih građana s tim se promjenama susreo tek u kasnijoj životnoj dobi, kada su već stekli posve drukčije navike upravljanja novcem. Smiljka Jurković dobro poznaje taj osjećaj nesigurnosti pred novom tehnologijom.
Tijekom radnog vijeka i sama je prolazila prijelaz od ručnih evidencija do poslovnih programa i kartičnog plaćanja, a danas kao umirovljenica to iskustvo koristi kako bi svojoj generaciji približila suvremene financijske alate. Veći dio profesionalnog života provela je u financijama i računovodstvu, najprije u velikim sustavima, a poslije i u privatnom sektoru. Financije su je oduvijek zanimale, kao i tehnologija koja ih je postupno mijenjala.
– Još kada smo na poslu uvodili prve računalne programe, dobro se sjećam koliko je bilo važno imati nekoga tko ima strpljenja objasniti ljudima novitete koje je s početka možda bilo i teško prihvatiti. Tehnologija se brzo razvija, a dio starijih ljudi zbog straha ili nesigurnosti jednostavno kaže: ‘To nije za mene’ – govori Smiljka Jurković koja je danas jedna od edukatorica u projektu „Zlatne godine uz sigurne financije“, koji provode Hrvatska udruga banaka i Matica umirovljenika grada Zagreba. Projekt je namijenjen financijskom opismenjavanju starijih građana, a radionice se bave praktičnim situacijama s kojima se susreću u svakodnevnom upravljanju novcem.
Svatko može postati žrtva prevare
Najviše pitanja na radionicama, kaže, odnosi se upravo na sigurnost. Umirovljenike zanima što učiniti ako im netko ukrade mobitel, kako prepoznati lažnu poruku ili e-mail, što napraviti kada ih nazove osoba koja se predstavlja kao zaposlenik banke te koje podatke nikada ne bi trebali dati drugoj osobi. Tek nakon što razgovor krene, neki počnu dijeliti i vlastita iskustva.
– Neki o tome govore pred cijelom grupom, a neki mi priđu tek nakon radionice. Još uvijek postoji osjećaj srama, kao da je činjenica da su bili prevareni njihov osobni neuspjeh. Mislim da upravo o tome moramo govoriti otvoreno. Ako je netko ostao bez novca koji je godinama štedio i mukotrpno zaradio, zadnje što mu treba je osuda – kaže Jurković.
Na radionicama se stoga polaznicima pristupa s podrškom i prihvaćanjem, što im olakšava usvajanje novih znanja i vještina.
Jedno od pravila koje edukatori i edukatorice posebno ističu glasi: provjeri, odgodi, prekini. Kako bi ga polaznici lakše zapamtili, sažeto je u akronim POP.
– Ako vam netko obećava iznimnu zaradu bez rizika, govori da ponuda vrijedi samo danas ili vas požuruje da odmah nešto platite, potpišete ili pošaljete podatke, to je trenutak kada treba stati. Provjerite tko stoji iza ponude, razgovarajte s bankom ili nekim kome vjerujete i dajte si vremena. Prevarantima je upravo brzina jedan od glavnih saveznika – upozorava. POP se, dodaje, može primijeniti i kada nije riječ o prevari, nego o važnoj financijskoj odluci. Kod kredita, osiguranja ili drugih ugovora preporučuje usporediti više ponuda, postaviti sva pitanja i ne potpisivati ništa što nije potpuno jasno.
Mala pričuva može značiti veliku sigurnost
Sigurno upravljanje financijama u mirovini ne odnosi se samo na zaštitu od prevara. Kod fiksnih primanja važno je znati kamo novac odlazi i gdje postoji prostor za uštedu. Smiljka Jurković kaže da su umirovljenici u svakodnevnom upravljanju novcem često vrlo snalažljivi. Prate akcije, uspoređuju cijene, zajednički kupuju veća pakiranja proizvoda i dijele ih ili se s djecom dogovaraju oko zajedničke nabave. Ipak, povremeno vrijedi pregledati i troškove koji se iz mjeseca u mjesec automatski ponavljaju.
– Dobro je pogledati režije, pretplate, telekomunikacijske pakete i druge usluge te vidjeti plaćamo li nešto što gotovo više i ne koristimo. Ne mora svaki mjesec završiti velikom uštedom. Bitno je imati pregled nad svojim prihodima i troškovima i vidjeti gdje postoji prostor za uštedu – kaže i svakako savjetuje da, ako financijske mogućnosti dopuštaju, korisno je stvarati i pričuvu za nepredviđene troškove.
Znanje se širi razgovorom
Radionicu „Zlatne godine uz sigurne financije“ Smiljka Jurković preporučuje svakome tko želi bolje razumjeti financijske usluge i sigurnije upravljati vlastitim novcem.
– Govorimo o vrlo praktičnim stvarima – kako sigurnije koristiti financijske usluge, zaštititi svoje podatke i prepoznati pokušaj prijevare. Puno možemo naučiti jedni od drugih – kaže. Njezini su savjeti pritom vrlo jednostavni: znati koliko imamo i koliko trošimo, imati barem malu pričuvu, ne donositi financijske odluke pod pritiskom i dobro čuvati sigurnosne podatke.
Svaku radionicu Smiljka Jurković završava porukom koja dobro opisuje i smisao cijelog projekta.
– Svaki čovjek koji je bio na radionici vrijedi za dvoje ako ono što je naučio podijeli s još jednom osobom.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka (HUB).
Otvori KEKS Pay
