Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Senzacionalno: U Baranji su se i sedam tisuća godina prije Krista sudarali svjetovi

Od Budimpešte pa do Beograda svega su dva-tri mjesta na Dunavu gdje se rijeku može normalno prelaziti, a Batina je jedno od njih i samim time ona je imala geostrateški položaj.
02. rujna 2020. u 20:09 1 komentara 6895 prikaza
Pogledajte galeriju 1/9

I prije nego su arheolozi kročili na tlo buduće obilaznice Belog Manastira, znali su da ih pod zemljom čeka dio povijesti. Otkrili su ostatke čak četiriju naselja koja su tamo postojala podugačak vremenski niz, počevši od 4000 godina prije Krista pa sve do 16. stoljeća.

Mateja Hajdinjak Otkriće hrvatske znanstvenice: Pronađeni ostaci najstarijih Europljana koji su živjeli prije 45.000 godina

– Pronašli smo naselje iz dva razdoblja u prapovijesti – eneolitičko, koje datira oko 4000 godina prije Krista, i naselje iz mlađeg željeznog doba koje se povezuje s Keltima. Otkrili smo, nadalje, kasnoantičko naselje, iz druge polovice 4. stoljeća, kasnosrednjovjekovno te novovjekovno naselje, iz predturskog i turskog razdoblja. Pojedini su se objekti čak i preklapali, jer je u pitanju dug vremenski period – započinje Tomislav Hršak, ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek.

Riječ je o zaštitnim arheološkim istraživanjima na trasi buduće obilaznice Belog Manastira, a u pitanju su dva lokaliteta, Beli Manastir – Staro Selo te Beli Manastir – Šumarina. Vrijedna otkrića o kojima govori ravnatelj Hršak odnose se lokalitet Staro Selo.

– Pojedini su nas nalazi i ovoga puta, tako, prilično iznenadili, a najveće je iznenađenje kasnoantičko groblje, iz sredine i druge polovice 4. stoljeća, koje se povezuje s tamošnjim kasnoantičkim naseljem. Pronađeno je ukupno 29 grobova. Riječ je o groblju na redove, što znači da su ga strukturirali na isti način kako i mi to danas činimo. To su kosturni ukopi u rakama, u kojima je bilo jako puno osobnih predmeta i grobnih priloga. U grobovima se, tako, pronalaze ostaci nošnje, nakita – naušnice, narukvice, ogrlice od staklenih perli, prstenje, fibule, odnosno kopče... Posebno se ističe nalaz zlatnog prstena s gemom, što je rijetkost u grobovima. U većini je raka pronađen novac, što nama izuzetno koristi jer se s pomoću njega može vrlo precizno datirati grobove. U jednom smo pronašli i skupni nalaz poludragog kamenja – opisuje naš sugovornik.

Prilagane su na posljednja počivališta tadašnjih Baranjaca i keramičke te staklene posude i čaše.

Dioklecijanova palača Iz Dioklecijanovog doba Veliko otkriće: Pronađeni ostaci splitskog amfiteatra!

– Posljednji grob koji smo našli najvjerojatnije je bio opljačkan, možda ne odmah nakon pokapanja, ali sigurno vrlo brzo. Kosturje, naime, pomaknut u svom originalnom položaju, s rukama na zdjelici i prsima, ali je dislociran iz svoje originalne rake – opisuje pak dr. sc. Dragana Rajković, viša kustosica u Arheološkom muzeju Osijek.

Ona je i voditeljica istraživanja na lokalitetu Staro Selo, uz dr. sc. Marka Dizdara, ravnatelja Instituta za arheologiju. Kako se pokazalo istraživanjem, u svim razdobljima, od prapovijesnog do novovjekovnog, naselja su na tom lokalitetu bila dobro organizirana. Svjedoče o tome ostaci nadzemnih, ali i ukopanih objekata, s pećima, kao i duboke jame koje su služile kao skladišta hrane...

– U kasnim razdobljima, pogotovo u antici, u cijeloj je Baranji postojao organiziran sustav naselja, vjerojatno je prolazila i cesta, tako da se to nije puno razlikovao od onoga kako mi živimo danas – navodi.

Organizirani život na području Baranje počinje s prvim neolitičkimzajednicama i starčevačkom kulturom. Za lokalitet u Kneževim Vinogradima, primjerice, vezan je jedan od najstarijih datuma starčevačke kulture, a riječ je o samom kraju 7. tisućljeća, dakle 6050. godini prije Krista.

– Infrastrukturni su radovi posljednjih desetak godina izronili masovne lokalitete pa danas govorimo o više od stotinu poznatih lokaliteta na području Baranje. Kad su se u neolitiku počeli naseljavati, obronci Banskog brda bili su izuzetno privlačni jer su u blizini Dunav i Karašica. Baš kao i danas, Baranja je i tada bila prepoznata kao plodno i povoljno područje, omiljeno za naseljavanje. Sve su te zajednice bile i razvijene i bogate – kaže D. Rajković.

 | Autor :

– Iskopani su i predmeti poput opsidijana koji nisu, pogotovo u neolitiku, karakteristični za ovaj kraj. Morali su, dakle, trgovinom doći iz udaljenijeg prostora, što znači da su stanovnici već tada komunicirali ne samo u krugu 50 kilometara, nego i 500, možda i više – nadovezuje se ravnatelj Hršak. Nisu pak svi poznati lokaliteti u Baranji ujedno i istraživani. Nema za to, kažu naši sugovornici, dovoljno ni vremena, ni novca, ni ljudstva...

– Pa čak ni ovi koji se istražuju nikada neće biti u cijelosti istraženi, to je zapravo i nemoguće. No prema sadašnjoj slici znamo da je Baranja arheološki vrlo bogata. Pomažu nam zaštitna istraživanja, poput ovoga u Belom Manastiru jer nikada ne bismo istražili te lokalitete da se na njima ne provode infrastrukturni radovi. Naime, 2014. i 2105. godine, pri gradnji dionice autoceste od mosta na Dravi kod Petrijevaca do Belog Manastira, istraživano je 20-ak lokaliteta, a pronađeni su vrlo vrijedni nalazi. Čeka nas, nadam se, nastavak istraživanja na posljednjoj dionici te autoceste, od Belog Manastira do granice s Mađarskom, što je približno pet kilometara. Gledajući konfiguraciju terena, možemo pretpostaviti da će nam tom potezu biti nekoliko lokaliteta, a tko zna što će iznjedriti... – zaintrigirao nas je sugovornik.

Arheološki muzej u Osijeku još je 2008. pokrenuo projekt sustavnog istraživanja lokaliteta u Batini, u suradnji s Institutom za arheologiju te HAZU-om.

uz potok Kustošak Otkrivena masovna grobnica u Zagrebu: pronađeni ostaci četiri osobe

– Posebno se tu ističe groblje s kraja kasnog brončanog i ranog željeznog doba te grobovi iz antike. U Batini je bio rimski vojni logor s pripadajućim civilnim naseljem. Nismo se fokusirali na naselje, jer bi to za naše financije trenutačno bilo prekomplicirano i preopsežno, nego smo se usmjerili na groblje iz kasnog brončanog i ranog željeznog doba. Fantastični su to nalazi, paljevinski grobovi, arheološki bogati, a istražena su i dva kneževska groba pod humkom. Sve nam to pokazuje kako je na tom prostoru živjela jako bogata zajednica koja je kontrolirala plovni put Dunavom i trgovinu jer pronalazimo predmete iz cijele Europe, od onih koji vuku porijeklo s Crnog mora pa do alpskog prostora – iznosi Hršak dodajući kako istraživanje u Batini financira Ministarstvo kulture. Sustavno se istražuje i kasnoneolitičko naselje u Kotlini, koje se vezuje uz lenđelsku kulturu. U tom je svijetu zanimljiv sustav kružnih opkopa, rondela. Upita li ih se sumnjaju li da pojedini neistraženi lokaliteti u toj regiji skrivaju prave dragocjenosti, arheološki gledano, odgovorit će bez imalo dvojenja: “Sasvim sigurno ih ima...”

– Posljednjih se godina radi na projektu rimskog limesa u hrvatskom dijelu Podunavlja. Limes je sustav rimske granice, a proteže se kroz cijelu Europu i plan je da cijeli bude stavljen na UNESCO-ovu listu i sad svaka država odrađuje svoj dio. I kod nas se, tako, provode geomagnetska snimanja i arheološka istraživanja, gdje su nam se otkrile nove zanimljivosti, a to je sustav rimskih logora, promatračnica i postaja koje su čuvale granice, a uz njih su i civilna naselja. Istražuje se u Popovcu, Batini, Kamencu, Lugu... – rezimira on.

I u okvirima cijele Hrvatske, Baranja je, složni su naši sugovornici, arheološki vrlo vrijedno nalazište. Intenzivnije ju se istražuje tek posljednjih pet do deset godina.

– Gdje god da zakopamo, nešto pronađemo, a lokalitet Staro Selo to najbolje potvrđuje. Znali smo za njega, ali ne i da je tako poseban – ističe D. Rajković.

POTRAGA KOD VISA Pronađeni ostaci ljudskih kostiju na mjestu pada američkog zrakoplova 1944.

Pokazuje se da je Baranja još od 7. tisućljeća prije Krista bila prostor gdje su se sudarali svjetovi, dolazili i prolazili ljudi, sjecište puteva, trgovine, granica Rimskog Carstva...

– Sad imamo dokaze da su tu u određenim vremenskim periodima u prapovijesti, u antici, živjele izrazito bogate populacije. Na kraju kasnog brončanog i starijeg željeznog doba u Batini je bilo naselje koje je kontroliralo trgovinu ovim prostorom. Od Budimpešte pa do Beograda svega su dva-tri mjesta na Dunavu gdje se rijeku može normalno prelaziti, a Batina je jedno od njih, i samim time, ona je imala geostrateški položaj. Kad je pogledamo danas, Baranja je izgubila svoj identitet, koji se, nadam se, ponovno vraća. A prije 2000 godina ona je bila centar svega – zaključuje Hršak.

Na graničnom prijelazu u Slavonskom Brodu pojačan promet vozila na ulasku u RH
PAO NA GRANICI
Naoružan do zuba pokušao ući u Hrvatsku: Pronašli mu kalašnjikov, pištolj, bombe...
HUB
Napravite prvi korak
Financijske poteškoće moguće je riješiti
  • sisavac:

    sigurno su tu kuće dizali hrvati prije 6.000 godina. i pulska arena ima sve elemente starohrvatske kulture, okrugli suhozid, tolko čest u dalmaciji...