Građani koji žive uz granicu Hrvatske i BiH, pod uvjetom da žive na manje od 5 kilometara od granice, uživat će u olakšanom režimu za prelazak granice nakon što ona 1. srpnja postane vanjska granica EU. Postoji mogućnost da se to pravilo u budućnosti proširi na sve koji žive do 30 kilometara od granice. To je jedan od detalja iz dvaju sporazuma koje su danas u zgradi Europske komisije u Bruxellesu potpisale Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
- To će biti malogranične propusnice koje će olakšati prelazak stanovnicima koji žive unutar 5 kilometara od granice - rekla je Vesna Pusić. Europski povjerenik Štefan Fuele naglasio je da će te propusnice biti korisne za poljoprivrednike koji žive uz granicu. No, čak niti s tim propusnicama netko tko živi u, primjerice, Imotskom, a ima polje i domaće životinje u Hercegovini neće moći unositi u Hrvatsku proizvode životinjskog porijekla, primjerice pršut ili janjetinu, jer će se takvi proizvodi moći prenositi samo preko dvaju velikih međunarodnih prijelaza opremljenim svim inspekcijskim službama.
Od 1. srpnja, naglasio je europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele, Europska unija stiže na granicu BiH i ovi su sporazumi važni jer omogućuju normalan nastavak života i prilagođavanje toj novoj činjenici.
– Potpisivanjem ovih sporazuma omogućen je nastavak normalnog odnosa ljudi i gospodarstva BiH i Hrvatske. Uspješan dogovor, ma kako bio težak, dokaz je predanosti svih čimbenika u BiH na našem europskom putu – rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
Vesna Pusić i Bevanda potpisali su sporazum o graničnom prometu i sporazum o graničnim prijelazima, a Pusić i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija potpisali su i treći dokument – zajedničku izjavu o tumačenju i primjeni Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz teritorij BiH u Neumu i kroz hrvatski teritorij do luke Ploče.
BiH je tim posljednjim dokumentom omogućila Hrvatima da olakšano prolaze kroz Neum nakon 1. srpnja, a Hrvatska i EU omogućile su BiH da nastavi koristiti hrvatsku luku Ploče kao da je bosanskohercegovačka luka. Kroz luku Ploče BiH će moći izvoziti poljoprivredne proizvode životinjskog porijekla koji inače nisu dozvoljeni u EU, a koje BiH izvozi u treće zemlje, pa će joj to iznimno biti dopušteno.
– Ovo je drugi put u povijesti EU da se vrši promjena pravne stečevine kako bi se udovoljilo jednoj zemlji koja nije članica EU. Prvi put to je učinjeno s Kalinjingradom u korist Rusije, pri čemu je to bio blaži slučaj. Oni su tada dobili pristup kroz EU do vlastite luke, a mi sad dobivamo pristup kroz EU do hrvatske luke – rekao je Lagumdžija.
No, EU nije dopustila Bosni i Hercegovini da preko luke Ploče iz trećih zemalja uvozi hranu i druge proizvode koji ne zadovoljavaju standarde EU.
Hrvatska i BiH imat će dva velika granična prijelaza, tzv. BIP-a ili inspekcijske granične postaje. To su Gradiška-Stara Gradiška i Bijača-Metković 2. Treći takav veliki prijelaz kod Ličkog Petrovog sela, koji je u pregovorima tražila BiH, zasad nije predviđen. Štefan Fuele naglasio je kako je otvaranje tog BIP-a ipak moguće u budućnosti ako se za to steknu uvjeti.
Osim dvaju tzv. BIP-ova, postojat će i četiri granična prijelaza preko kojih će se moći izvoziti voće i povrće. To su prijelazi Županja-Orašje, Ličko Petrovo selo-Izačić, Vinjani Donji i Gornji Brgat-Ivančica. Svi drugi, manji granični prijelazi također ostaju, na nekima će stalno biti policijska i carinska kontrola, a na nekima samo povremeno, no preko njih se neće moći prevoziti roba koja se uvozi i izvozi.
Vjekoslav Bevanda čestitao je Hrvatskoj na ulasku u EU, ali čestitao je i Uniji na "prijemu jedne nove, kvalitetne zemlje, nama susjedne Republike Hrvatske".
>>U Hrvatsku nakon 1. srpnja ne mogu građani s putovnicom BiH?
