U Hrvatskoj gotovo 59% mladih u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima, po čemu smo rekorderi u Europskoj uniji u kojoj u prosjeku upola manje mladih te dobi (28,5%) živi s roditeljima. Pokazuju to podaci Eurostata za 2016. Teško da je tu samo riječ o tradiciji i komociji mladih, već i o nemogućnosti da se bez posla ili s mizernim plaćama osamostale kao vršnjaci u EU.
Nakon Hrvatske najviše mladih do 34 godine živi s roditeljima u Slovačkoj (55,5%), Grčkoj (55%), Malti (51,5%) i Italiji (48,9%). Nasuprot tome u skandinavskim zemljama manje od 10% mladih živi s roditeljima. Mladi u prosjeku u EU roditeljski dom napuštaju s 26 godina. Najranije se osamostaljuju Skandinavci i Luksemburžani, Šveđani u prosjeku s 21 godinom, Danci mjesec kasnije, Luksemburžani u dobi od 21,4 godine, a Finci s 21,9 godina. Mladi na Malti i u Hrvatskoj ostaju najdulje s roditeljima pa se u prosjeku osamostaljuju tek u dobi od 32,2 godine, odnosno 31,9 godina. Treba napomenuti da u svakoj državi EU žene ranije napuštaju obiteljski dom od muškaraca, tako Hrvatice odlaze od roditelja u dobi od 30,4 godine, a Hrvati tek u dobi od 33,4 godine.
Nacija nesposobna da se stavi sama na noge, nemaju ni hrabrosti, niti znanja, niti povjerenja sami u sebe, dozivotno asistirani. Zato j je takvo kako je u danasnjoj Hrvatskoj, na individualnom nivou trebaju im roditelji da odlucuju za njih i da se brinu o njima, à na nacionalnom nivou narod kmetova koji treba gospodara da odlucuje za njega, da mu nareduje sto da radi i da se brine o njemu. A sada, hajde Uje i rcegovci, navalite sa minusima, cekam vas stoicki.