Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 26
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
UGROŽENA NALAZIŠTA

Znanstvenici o porastu razine mora: 'Postoje ozbiljne zabrinutosti'

Razina mora
Foto: Filip Brala/PIXSELL
30.11.2017.
u 07:48

"Povijest nastanjivanja ljudi u obalnim regijama ide tisućama godina unatrag i nalazimo se pred gubitkom svega toga", rekao je Anderson.

Gotovo 14000 arheoloških nalazišta i povijesnih spomenika u Sjedinjenim Državama moglo bi biti izgubljeno do kraja stoljeća zbog rasta razine mora uslijed klimatskih promjena, upozorili su znanstvenici u srijedu.

Nalazi ukazuju koliko velik dio globalne kulturne baštine bi mogao biti unšten, kaže studija. Svako desete areheološkio nalaziše nalaizirano u devet obalnih država jugoistoka SAD-a riskira naći s epod morem.

Projicirani rast razina more rezultirat će gubitkom znatnog dijela spomenika i nalazišta iz pretkolumbovskog razdoblja i poslije njega, upozorili su autori studije u časopisu PLoS ONE.

"Postoje ozbiljne zabrinutosti zbog prijetnje globalnih klimatskih promjena arheološkoj i povijesnoj baštini", rekli su autori.

Znanstvenici predviđaju da su razine mora na putu da do 2100. godine  u prosjeku globalno porastu za jedan metar.

U prvoj studiji takvih razmjera istraživači su podatke o nadmorskoj visini arheoloških i povijesnih nalazišta i spomenika duž Atlantika i Meksičkog zaljeva spojili s predviđanjima rasta razine mora.

Razina mora
1/27

"To je samo mali dio", rekao je zakladi Thomson Reuters suautor studije David Anderson, profesor arheologije na sveučilištu države Tennessee.

"Povijest nastanjivanja ljudi u obalnim regijama ide tisućama godina unatrag i nalazimo se pred gubitkom svega toga", rekao je.

Utvrde na Floridi Castillo de San Marcos i Fort Matanzas iz 17. i 18.  stoljeća nalaze se među povijesnim nacionalnim spomenicima SAD-a koji bi mogli nestati. Druga nalazišta i spomenici u opasnosti obuhvaćena studijom nalaze se u državama Maryland, Virdžinija, Sjeverna Karolina, Georgia, Alabama, Mississippi i Louisiana.

Autori studije pozivaju na raspravu o tome koje dijelove povijesti treba spašavati premještanjem i dokumentirati za budućnost.

Komentara 1

Avatar nekakav
nekakav
10:23 30.11.2017.

gomila gluposti. sve te nastambe u deltama rijeka su temeljene na mulju, i objekti samo od sebe propadaju u taj mulj, od težine i loših temelja. povijest nastanjivanja ljudi kraj mora nije baš tako daleka, unatoč ovim tvrdnjama, kao da smo svi se rodili prije koji dan. stara ribarska sela nikad nisu bila na samoj obali, već malo dalje. da su stari narodi znali za opasnosti od mora govori činjenica da postoje potopljeni gradovi, danas omiljena meta ronilaca. tek zadnjih 300 godina, od čega zadnjih 50 posebno, je izuzetan pritisak na obalu. a obalu nitko ne poznaje. nevremena je bilo i prije, samo se nije bilježilo, jer nije nikog ni bilo na obali!! sad nas ima puno, bilježimo svaki treptaj leptira i objavljujemo na fejsu, pa se stekao dojam o nekakvim velikim i brzim promjenama, i potrebi da se nešto, i to hitno, napravi. niti jedna promjena nije dobra. a ovu koju nam predlažu 'zeleni', je opasna, i ide u korist bogatima, koji su se obogatili na 'prljavom ugljenu, nafti...'. ti isti bogati su uzrok sječe šuma po africi, amazoni, borneu. oni kupuju skupo tvrdo drvo. radi jeftinog palminog ulja, događa se ekocid u indoneziji, maleziji, sijamu. al to vas nije brig,a bitno da vam je nutela jeftina, jer je palmino ulje koje je zamijenilo skuplje, pojeftinilo proizvod, tj. povećalo profit ferrera. ajd pogledajte u dućanu kolko je 5 litatara palmingo ulja, kolko košta biljno, suncokretovo... pa nastavite suosjećati sa gubitkom šuma i mučenja orangutana, koji smetaju novim plantažama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije