Dok se elementom dugim 52 metra i teškim gotovo 590 tona, uz brojne kamere i objektive, ovih dana svečano obilježavalo spajanje dvaju stupova Pelješkog mosta – onog na kopnu i prvog u moru – u tišini i bez pompe počeli su prvi ozbiljniji radovi na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj.
Riječ je o gradnji drugog kolosijeka i rekonstrukciji postojećeg željezničkog kolosijeka od Križevaca preko Koprivnice do mađarske granice kod Botova u Podravini. Investicija je vrijedna oko tri milijarde kuna s PDV-om, što je oko 20 posto više od gradnje Pelješkog mosta. No, most je politički simbol konačnog fizičkog spajanja krajnjeg juga sa sjeverom Hrvatske, a pruga je ono nešto nevidljivo. U ljudskom imaginariju tračnice i skretnice, prljavi vagoni i vlažni kolodvori.
Ipak, Pelješki most, osim simbola i amblematske priče o konačno jedinstvenom hrvatskom kopnu, neće donijeti opipljivu materijalnu korist za zajednicu, odnosno državu čiji će biti jedan od prepoznatljivih simbola na instagramskim heštegovima i spotovima turističke zajednice. Pruga je sve suprotno od toga: golim okom nevidljiva i nesaglediva, za društvene mreže i turističku promociju neatraktivna, a za državu, gospodarstvo i lokalnu zajednicu materijalno neprocjenjiva.
Poznata turska kompanija Cengiz Insaat koja je odabrana kao najpovoljniji izvođač radova u posao je uvedena još 25. lipnja prošle godine. No, pravi radovi počeli su nedavno, i to između podravskih mjesta Drnja i Botova blizu mađarske granice. Na trasi se naveliko siječe šuma i premještaju instalacije, a početkom ožujka, otkriva nam glavni voditelj projekta, projektni menadžer iz HŽ infrastrukture Ivo Jurić, počet će i radovi na kolosijecima te gradnja novog kolodvora simbolično nazvanog Novo Drnje.
– Prvi radovi odvijat će se između Drnja i Botova, dakle ide se od dravskog mosta prema Koprivnici. Najzahtjevniji objekt na toj dionici svakako je novi čelični most preko Drave za dvokolosiječnu prugu dug oko 338 metara – tumači Jurić.
Stari, postojeći most trebao bi se demontirati jer je predviđen za jedan kolosijek i nije ga moguće rekonstruirati. No, rušenje je predviđeno tek nakon što bude sagrađen novi. Postoje, doduše, neke inicijative lokalne zajednice da se stari most prenamijeni u Muzej Drave, a projekt bi također trebalo prijaviti za novac iz fondova EU. No, Jurić navodi kako to trenutačno nije izgledno jer je rušenje odnosno demontaža mosta u troškovniku radova, a troškovnik je sastavni dio ugovora i cijene ugovorene s izvođačem.
Turska kompanija Cengiz ima dosta iskustva u velikim infrastrukturnim projektima. Riječ je o tvrtki s godišnjim prihodima od gotovo sedam milijardi kuna. Gradila je, primjerice, novi veliki aerodrom u turskoj prijestolnici Istanbulu, a dobila je i posao gradnje druge cijevi tunela Karavanke između Slovenije i Austrije. No, malo je nedostajalo da uopće ne dobije posao na natječaju na kojem je bilo čak deset ponuda, a sve su bile veće od procijenjene vrijednosti od oko 2,5 milijardi kuna.
Financijski najpovoljnija ponuda, zapravo, bila je ona kineskog konzorcija Sinohydro Corporation u iznosu od 3,01 milijardu kuna. Ponuda turskog Cengiza od 3,02 milijarde kuna bila je druga, no tijekom pregleda svih ponuda i razgovora s investitorom, HŽ infrastrukturom, kineski ponuđač Sinohydro nije uspio dokazati da je tehnički sposoban provesti tako zahtjevan projekt, pa je njegova ponuda na kraju odbijena. Kako je i Cengizova ponuda bila oko pola milijarde kuna veća od one predviđene troškovnikom, a EU se obvezao financirati 85 posto planiranog iznosa, razliku se obvezalo podmiriti Butkovićevo Ministarstvo prometa.
Grad će uštedjeti 4,5 mil. kuna
Ovih dana u križevačkoj industrijskoj zoni Gornji Čret, na cesti prema Koprivnici, Turci dovršavaju veliki kamp, pravo naselje za svoje radnike i strojeve. Riječ je o parceli od oko 16 hektara koju su zakupili od Grada na pet godina. No, za zakup neće platiti ni kunu. Zato će u zoni sagraditi svu potrebnu infrastrukturu – ceste, nogostupe, javnu rasvjetu, vodovod, kanalizaciju, plinovod, električne instalacije – koju će nakon isteka ugovora predati Gradu u vlasništvo.
Križevački gradonačelnik Mario Rajn izračunao je da će gradska administracija time uštedjeti oko 4,5 milijuna kuna, koliko bi stajalo opremanje zemljišta u poduzetničkoj zoni koje će obaviti Cengiz. U kampu će u špici radova boraviti oko 400 turskih radnika, a postavljeno je oko 100 montažnih kućica za spavanje i stanovanje, glavnu kuhinju, sastanke, razonodu, vjerske obrede. Tu su i skladišta za opremu i potrošni materijal te parkirališta za silne strojeve koji su stigli iz Turske: kamioni, bageri, cisterne, cestovni valjci, dizalice…
Predstavnici Cengiza, na žalost, ovih dana nisu imali vremena razgovarati s Večernjakovom ekipom jer su danonoćno u projektu. Stišću ih i rokovi koji su poremećeni zbog drugog vala epidemije koronavirusa. Pruga bi svejedno trebala biti dovršena 42 mjeseca nakon uvođenja u posao, odnosno do kraja 2023. godine.
– Nisu tražili produljenje roka. Uvjereni su da to, unatoč kašnjenju zbog korone, mogu nadomjestiti radom u smjenama i s više radnika od prvotno predviđenih – otkriva nam Ivo Jurić iz HŽ Infrastrukture.
HŽ Infrastruktura i turska kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret ugovor o izvođenju radova na pruzi potpisali su još u ožujku prošle godine. Ugovor su potpisali predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić i predstavnik uprave Cengiza Muhammet Cengiz. Odmah nakon potpisivanja ugovora, u Hrvatsku je stiglo 13 Cengizovih inženjera koji su krenuli u koordiniran dogovor s predstavnicima HŽ infrastrukture prema dinamici realiziranja projekta. Nekoliko mjeseci kasnije stigao je i prvi kontingent Cengizovih radnika iz Turske.
Riječ je o takozvanom mediteranskom koridoru koji se u Hrvatskoj proteže od državne granice s Mađarskom kod Botova u Podravini preko Zagreba do Rijeke čija će luka također imati golemu korist od te transnacionalne željezničke trase. Nakon potpisivanja ugovora lani u ožujku, premijer Andrej Plenković naglasio kako je doista riječ o strateškom državnom projektu jer se grade nova 42 kilometra dvokolosiječne pruge, a posebno je važno da je projekt u velikom iznosu sufinanciran bespovratnim europskim sredstvima. Podsjetio je i da je nedavno puštena u promet dionica željezničke pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno kod Križevaca, što je prvih 12 kilometara nove pruge u posljednjih pola stoljeća u Hrvatskoj.
No, što će to turski Cengiz sve graditi na trasi od Križevaca do dravskog mosta kod Botova, osim 42,6 kilometara nove dvokolosiječne pruge? Popis objekata doista je impozantan. Sagradit će se oko 25 kilometara zidova za zaštitu od buke, obnoviti i sagraditi osam kolodvora i stajališta, sagraditi sedam mostova i tri vijadukta, čelični most na Dravi dužine 338 metara, 11 nadvožnjaka i podvožnjaka, devet novih pješačko-biciklističkih pothodnika.
– Pruga se gradi na području naše županije, ali to je kapitalni projekt od velikog značaja za cijelu Hrvatsku. Nemjerljiva je važnost tog projekta i za naš kraj, naravno. Koprivnica će tom prugom, simbolički rečeno, postati predgrađe Zagreba, ljudi će na toj relaciji putovati 45 minuta. Pojačat će se dnevne migracije radne snage, studenata, učenika i turista. O značaju za gospodarstvo da se i ne govori, pogotovo kad bude otvoren cijeli novi pravac do riječke luke – naglašava koprivničko-križevački župan Darko Koren.
S njegovim riječima slaže se i studentica Vesna Gajić koju smo ovaj tjedan zatekli na koprivničkom željezničkom kolodvoru.
– Često putujem vlakom na relaciji Sisak - Koprivnica, nekad je to znalo biti pravo mučenje s presjedanjem u autobuse zbog obnove pruge i radova na pojedinim dionicama. Evo, idem sad u Sisak i trebat će mi tri sata do tamo – priča nam studentica koja bi se zasigurno preporodila da, umjesto sat i pol, od Koprivnice do Zagreba brzom prugom dođe za 40-ak minuta.
I neće samo to biti korist od megaprojekta koji će, nema nikakve sumnje, preporoditi putnički i teretni željeznički promet na toj dionici. Njome će nakon obnove moći prometovati najduže kompozicije koje je Hrvatska ikad vidjela. U HŽ Infrastrukturi navode da će se projektom rekonstrukcije postojećeg i gradnje drugog kolosijeka na dionici pruge Križevci - Koprivnica - državna granica omogućiti postizanje brzine od 160 km/h uz dodatno povećanje sigurnosti prometa, znatno povećanje kapaciteta uz smanjenje vremena i povećanje kvalitete putovanja. Omogućit će se i prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 metara najveće dopuštene mase 25 tona po osovini, odnosno vlakova za prijevoz putnika duljine 400 metara te će se dodatno zaštititi okoliš i povećati kvaliteta života ljudi uz prugu.
Što će se, osim dvaju kolosijeka i nove elektronaponske mreže, zapravo graditi na trasi od 42 kilometra pruge zvane čežnja? Bit će sagrađeno čak sedam novih mostova, od kojih je najzahtjevniji onaj čelični preko Drave koji zapravo spaja željezničku postaju Botovo s mađarskim kolodvorom Gyekenyes. Taj će se most graditi sjevernije od starog. Osim dravskog, gradit će se i mostovi Glogovnica dužine 16 metara, Koprivnica 1 (14 metara), Dobrava (12), Koprivnica 2 (dužine 14 metara), Koprivnica 3 (14 metara) i most Gliboki sjeverno od Drnja dužine 27 metara.
Rekonstrukcije kolodvora
Gradit će se i četiri željeznička vijadukta i galerije, od kojih će dva biti prolazi za životinje: vijadukt Vojakovački Kloštar dužine 49 metara, vijadukt Carevdar od 632 metra, vijadukt Komari od 349 metara i galerija Velika Mučna dužine 170 metara. Usput, obnovit će temeljito ili sagraditi kolodvori Lepavina, Koprivnica i Novo Drnje te stajališta Majurec, Vojakovački Kloštar, Carevdar, Sokolovac, Mučna Reka i Peteranec.
Posebno su u izvedbenom projektu apostrofirani nadvožnjaci i podvožnjaci koji će riješiti križanja željezničke pruge s drugim prometnicama jer više neće biti u istoj razini. Od Križevaca prema Koprivnici i Mađarskoj redom će se graditi sljedeći objekti: nadvožnjak Križevci dužine 65 metara, nadvožnjak Vuk (121 metar), podvožnjak Vojakovački Kloštar (15 metara), nadvožnjak Lepavina 1 (54 metra), nadvožnjak Lepavina 2 (880 metara), nadvožnjak Sokolovac (77 m), podvožnjak Ivanečki u Koprivnici (23 metra), nadvožnjak Danica u Koprivnici (41 metar), nadvožnjak Novo Drnje (56 m) i nadvožnjak Šoderica (65 metara).
Posebno opsežni i važni zahvati dogodit će se na području Koprivnice koja će se riješiti neuralgičnih prometnih točaka zahvaljujući velikom projektu gradnje pruge i za to, što je za gradsku blagajnu najvažnije, neće morati izdvojiti ni lipe. Primjerice, projektom se planira gradnja novog cestovnog podvožnjaka ispod pruge kod Podravkinih silosa, čime bi se zatvorio iznimno opasan željezničko-cestovni prijelaz od Pavlinske ulice prema Koprivničkom Ivancu. Taj je prijelaz, inače, prometna crna točka u gradu s čestim nesrećama.
Velika je novost i da se potpuno zatvara željezničko-cestovni prijelaz na Čardi, na prometnici koja središte grada spaja s industrijskom zonom Danica u kojoj su velike tvornice koprivničkih tvrtki. Ondje će se graditi nadvožnjak Danica kao spoj Ulice Čarda s državnom cestom DC-20 prema industrijskoj zoni Danici i Đelekovcu.
Nakon rekonstrukcije, priključak će se izvesti novom cestom dugom 832 metra koja će iznad željezničke pruge prolaziti objektom (nadvožnjakom) Danica otprilike 340 metara istočno od postojećeg prijelaza u razini.
Osim nadvožnjaka, na Čardi će se, kako navode u HŽ infrastrukturi, upravo na zahtjev gradskih vlasti graditi i pothodnik Danica koji će prolaziti ispod postojeće pruge, odnosno sadašnjeg željezničko-cestovnog prijelaza. Spajat će Ulicu Čarda i državnu cestu prema Danici.
I ne samo to: u sklopu velike rekonstrukcije kolodvora u Koprivnici koji će postati važno europsko željezničko čvorište sagradit će se ispod njega novi pothodnik dužine 140 metara i širine četiri metra. Kolodvor će se potpuno rekonstruirati i kroz njega će vlakovi moći juriti brzinom od čak 160 kilometara na sat. Imat će osam kolosijeka i tri perona, a novi pothodnik spajat će Kolodvorsku ulicu sa Zagrebačkom ulicom. Pothodnik će imati pet novih prilaza: dva će biti s drugog perona, dva s trećeg, a peti prilaz bit će s druge strane Zagrebačke ulice koja je dio državne ceste DC-2 koja spaja Koprivnicu s Križevcima i Zagrebom.
Velike urbanističke promjene
– Nema nikakve sumnje da će gradnja drugog kolosijeka pruge dovesti do jedne od najvećih promjena u urbanoj vizuri grada u povijesti. Projektom će se riješiti neke problematične prometne točke u gradu, poput križanja s prugom u razini kod Podravke i prema Danici. No, posebno je važan učinak te investicije na gospodarstvo, ali i svakodnevni život u Koprivnici. Vlakom će se do Zagreba putovati samo 45 minuta i to će sigurno znatno utjecati na poslovne migracije. A nova dvokolosiječna pruga povećat će konkurentnost naših kompanija poput Podravke, Belupa, Hartmanna, Carlsberga i drugih – navodi gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.
On je uvjeren da će dovršetak pruge donijeti novi snažan razvojni ciklus Koprivnici, ali i Hrvatskoj, posebno nakon što se modernim kolosijecima potpuno spoje Budimpešta i riječka luka. To će potaknuti nove investicije na području grada, a već sad ima interesa za velika ulaganja u kontejnerske terminalne na području Koprivnice, otkriva Jakšić. Takva će ulaganja donijeti nova radna mjesta i više posla za lokalne poduzetnike.
No, prije nego što se odškrinu vrata raja, Koprivnica će morati proći pravi pakao. Tako je to uvijek u životu. Grad će, naime, idućih godina zbog brojnih velikih investicija biti potpuno raskopan uz privremenu prometnu regulaciju za koju će trebati mnogo živaca. Osim gradnje pruge, na području Koprivnice uskoro počinje i megaprojekt aglomeracije vrijedan oko pola milijarde kuna koji se također većim dijelom financira europskim novcem. Procjenuje se da će zbog projekta aglomeracije biti raskopano najmanje 20 ulica i pet prigradskih naselja. Predviđena je gradnja više retencijskih bazena u gradu, obnova cjevovoda u ulicama, gradnja kanalizacije u prigradskim naseljima. Gradit će se i veliki vodoopskrbni prsten oko Koprivnice koji će cjevovodom spojiti vodocrpilište Lipovec sa zonom Danica.
Sličan pakao čeka i sve one koji će iduće tri godine vlakom putovati iz Podravine i Koprivnice u Zagreb. To se može jednoznačno zaključiti iz projektne dokumentacije za gradnju i obnovu pruge na području Koprivničko-križevačke županije.
Osmosatna zatvaranja pruge
Za potrebe izvođenja radova u zoni odvijanja prometa osigurat će se stalno osmosatno zatvaranje pruge, i to u pravilu između 6 i 16 sati svaki radni dan, od ponedjeljka do subote, osim dan prije službenih blagdana u Hrvatskoj ako za to postoji zahtjev željezničkih prijevoznika. Dok će putnici u tom razdoblju svakodnevnih zatvaranja pruge na pojedinim dionicama biti prevoženi autobusima, teretni domaći i međunarodni promet željeznicom trpjet će znatne gubitke.
A od Zagreba do Splita i dalje 10 sati?