Naslovnica Vijesti Zanimljivosti

Profesor iz Manchestera našao ključ za tajni Platonov kod

Kao vrstan pitagorejski matematičar, a ujedno i pisac, Platon je u dijalozima skrio tvrdnje koje bi ga u njegovu društvu mogle stajati života.
30. lipnja 2010. u 03:34 7 komentara 10 prikaza
Platon Timej
Foto: UoM

Sveučilište Manchester objavilo je prošloga ponedjeljka da je njegov povjesničar znanosti prof. dr. Jay Kennedy razotkrio tajni kod u djelima klasičnoga grčkog filozofa Platona (428. ili 427. pr. Kr. – 348. ili 347. pr. Kr.), koji je prema običajima onoga vremena bio i matematičar. Sa svojim učiteljem Sokratom i učenikom Aristotelom smatra se utemeljiteljem zapadnjačkoga načina mišljenja i sustavnosti u znanosti. Uza sve, Platon do našega vremena dolazi kao vrstan, suptilan pisac tzv. Sokratovih dijaloga. Njegova nam je filozofija poznata po 36 dijaloga i 13 pisama koje mu pripisuje tradicija. Filozofske teme izlagao je u obliku razgovora često prepoznatljve skupine likova o nekoj temi, stavljajući u usta svojega učitelja Sokrata ključne izvode, a nerijetko i obrate od uobičajenoga načina mišljenja.

 

Proučavajući te dijaloge na starogrčkom jeziku Jay Kennedy je iskušao neke tradicionalne teze po kojima je Platon, kao vješt matematičar i retoričar, u svoje tekstove pod određenim ključem utkao prikriveni tekst.

U časopisu za staru filozofiju i prirodoslovlje Apeiron (separat je dostupan na ovoj adresi) nakon pet godina studiranja Platonovih radova Jay Kennedy dokazuje kako je na pitagorejski način Platon u tekstove doista sakrio tvrdnje koje bi, izrečene javno, u njegovo vrijeme mogle biti vrlo opasne. Njegov učitelj Sokrat upravo je zbog nesputanih istupanja bio osuđen na smrt.

 

Antička stihometrija doista je prava škrinja za skrivanje dopunskoga sadržaja za upućene. To je vrlo česti način skrivanja i otkrivanja tajnog sadržaja od antike sve do Dantea. U radu Jay Kennedy pokazuje na koji se matematički način u tim tekstovima mogu otkriti skriveni slojevi. Ključevi pretvoreni u matematički algoritam omogućili su da računala iz izvornih starogrčkih tekstova vrlo jednostavno izvuku Platonove, u njegovo vrijeme, vrlo škakljive nazore.

 

U priopćenju Sveučilišta Manchester citiraju se neki:

- budi ljubazan jer sa svakim s kime se susrećeš vodiš tešku bitku

- ako se od žena traži da rade iste poslove kao muškarci, moramo ih njima isto tako podučiti

- neznanje: korijen svih zala

- samo su mrtvi doživjeli kraj rata

- cijena kojom dobri ljudi plaćaju nezainteresiranost za javne poslove je da zli preuzimaju vlast

- mudraci govore jer imaju što reći; budale govore jer nešto moraju reći.

 

Dr. Jay Kennedy hvali Platona kao ključnoga mudraca koji je ratničku kulturu uspio preobraziti u kulturu mudrosti i znanja. Za zapadnu civilizaciju i njegovo vrijeme on je značajan kao Isaac Newton ili Einstein. Da nije njega, ne bismo kao genija slavili ni Williama Shakespearea.

Kik
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super akcije!

A1 izdvaja za Vas

  • -obrisani-:

    Nije Platon jedini........mnogi pisci su to cinili ,pogotovo na duhovnom podrucju......\".Guliverova putovanja\",naprimjer, su prica za djecu,u koju su bili sifrirani politicki podatci i komentari za koje bi Jonathan Swift u ono vrijeme izgubio glavu...

  • tommyyy:

    i koje bi od ovih navedenih tvrdnji mogle biti opasne po njega?? nije mi jasno...zivjelo novinarstvo !

  • jankoprekobrda:

    Cijena kojom dobri ljudi plaćaju nezainteresiranost za POLITIKU je da zli, POHLEPNI, GRAMZLJIVI i MALOUMNI preuzimaju vlast. MALOUMNI - neznalice vase je samo kraljevo nebesko!