Napokon prvi korak u velikom pomak u diplomacije - nakon godina paralize i nedogovora oko veleposlaničkim mjestima, počele su i sada traju konzultacije između Vlade i predsjednika oko veleposlanika. Predstavnik Vlade i predstavnik s Pantovčaka razgovaraju o 89 imena za rotaciju i popunjavanje mjesta u diplomatskim i konzularnim predstavništvima jer Ustav propisuje usuglašavanje sukreatora vanjske politike oko imena kandidata.
Hrvatski veleposlanik u Srbiji, Hido Biščević, prvi je i jedini hrvatski diplomat oko kojeg su se do sad dogovorili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odnosno Vlada te premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, koji je doduše njegovu kandidaturu naslijedio od svoje prethodnice, Kolinde Grabar – Kitarović. Od tada, a bila je riječ o početku 2020., nisu se uspjeli usuglasiti niti oko jednog drugog imena. Zadnja velika rotacija bila je još 2017.
Sada poslije imamo situaciju da su i dalje veleposlanička mjesta – i to u važnim državama – već dugo prazna. Hrvatska nema veleposlanika u Vatikanu, odakle je Neven Pelicarić krajem 2020., kad mu je skoro i isticao mandat, otišao za savjetnika na Pantovčaku. Prazan je i Pariz, gdje je u siječnju 2021. preminuo veleposlanik Filip Vučak, isto kao i Krešimir Kedmenec u Litvi mjesec dana prije. Na kraju, upražnjen je i London jer je veleposlanik Igor Pokaz iz otišao osobnih razloga.
U međuvremenu, mandat – koji nije propisan zakonom ili uredbom, ali u pravilu traje četiri godine, istekao je Draženu Hrastiću u Japanu, Veselku Grubišiću u Crnoj Gori, Ivanu Juriću Iraku, Pjeru Šimunoviću u Washingtonu, Jasenu Mesiću u Rimu, između ostalih, kao i brojnom diplomatskom osoblju, konzulima i drugima. Ti diplomati su ostali na svojim radnim mjestima.
Ovoga puta u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova promijenjen je način na koji se odabiru imena koja će završiti na listi prijedloga za veleposlanička i druga mjesta u konzularno-diplomatskim predstavništvima. Prvi put dosad, kako bi se povećala transparentnost i pratila dobra praksa nekih stranih država, išlo se principom internog poziva profesionalnim diplomatima za iskaz interesa, prema kojem su se svi koji žele i misle da zadovoljavaju uvjete mogli prijaviti. Interes je pokazalo njih oko 250. Konačnu listu je napravio MVEP, odnosno Vlada te je ona poslana Milanoviću.
Karamarkov Miro Kovač strepi da li je na popisu,no Plenki je odlučan