Najava premijera Andreja Plenkovića da će Vlada otkupiti dionice Ine od MOL-a digla je cijenu Inine dionice nepunih 10 posto, na 3200 kuna, a tek će sljedeći dani i tjedni pokazati hoće li jučerašnji kupci profitirati na toj transakciji. Dionica Ine kotira na burzi, no njome se minimalno trguje jer tri ključna igrača, MOL, hrvatska država i mirovinski fondovi, drže 98,5 udjela Ine, pa je u slobodnoj prodaji najviše 1,5 posto dionica hrvatskog naftaša. Najviše ih pripada MOL-u, 49,08 posto (iako se vjeruje da se među skrbničkim računima kriju povezani partneri koji su dokupili do pola posto udjela), zatim Ministarstvo državne imovine s 44,84 posto, a ostalo drže mirovinski fondovi i drugi ulagači.
Ispod žita
Tko god je jučer kupovao Inu, a prodano je 45 dionica za 144 tisuća kuna, ne vjeruje da će se hrvatska Vlada i MOL dogovoriti. Neimenovani izvori navode da je Hrvatska spremna ponuditi MOL-u 800 milijuna eura, dok iz te kompanije također neslužbeno dolaze vijesti da neće ići ispod 1,8 milijardi eura, koliko su do sada uložili u Inu.
Kao i svi razvodi, razvod braka između Ine i MOL-a može se odvijati po nekoliko scenarija. Najbezbolniji bi bio dogovor dvaju partnera o prodajnoj cijeni, a sam postupak preuzimanja sveo bi se na formalno poštovanje procedure koja je navedena u hrvatskim propisima. Stručnjaci smatraju da je cijena po kojoj se trguje dionicom Ine napuhana upravo zbog toga jer 1,5 posto udjela koji drže mali dioničari i investitori koji se kriju iza skrbničkih računa može biti ključno ako dogovor izostane. Više je mogućih raspleta. Dođe li do dogovora o cijeni, u tom se slučaju očekuje od hrvatske Vlade da izađe s dobrovoljnom ponudom o preuzimanju svih dionica po ugovorenoj cijeni. Taj postupak provodi i kontrolira Hanfa, a podrazumijeva objavu ponude, Hanfinu kontrolu procesa te isplatu dioničara, što bi sve trebalo završiti u roku kraćem od dva mjeseca! Ugovorena cijena može biti niža (a teoretski i viša) od cijene po kojoj se jučer i prijašnjih dana trgovalo na burzi.
Burni razvod braka donio bi, međutim, eksploziju cijene dionice jer se pretpostavlja da bi tada i hrvatska država i MOL krenuli u konačnu borbu za preostalih 6 posto udjela. Taj scenarij podrazumijeva javne ponude o preuzimanju Ine. MOL je 2010. već pokušao preskočiti udjel od 50 posto, no zaustavili su ga mirovinski fondovi. Te 2010. godine MOL je imao 47 posto Ine te je ponudio da će otkupiti ostale za 2800 kuna. Ponudu je prihvatilo dva posto dioničara Ine. Istovremeno, u utrku za Inu uključili su se i mirovinski fondovi koji su zapravo zaustavili MOL. Njihova ponuda od 2830 kuna po dionici donijela im je ukupno 4,5 posto vlasničkog udjela. Nakon tog neuspjeha MOL je zaigrao ispod pojasa te je preko drugih kupaca počeo kupovati dionice znatno iznad cijene koju je istakao u javnoj ponudi. Hanfa i njezin tadašnji šef Ante Samodol otkrili su da je MOL za dionicu davao i četiri tisuće kuna, za što su zaradili kaznenu prijavu. Pođe li se od pretpostavke da će hrvatski mirovinski fondovi svoj udjel u Ini radije prodati hrvatskoj državi nego MOL-u, proizlazi da Hrvatskoj nedostaje samo 0,7 posto dionica Ine da bi MOL-u preoteo upravljačka prava i izbacio ga iz igre. No, u toj igri MOL stoji nešto bolje jer se vjeruje da njemu i bez dijela koji kontroliraju mirovinski fondovi nedostaje samo 0,5 posto udjela da bi Hrvatsku izbacio iz igre. U oba slučaja konačni bi gubitnik bila tvrtka koja bi se nastavila urušavati.
Otvoreni za razgovor
Mađarska vlada ne želi komentirati ništa u vezi s Inom i MOL-om, već upućuje na izjavu iz MOL-a u kojoj se kaže kako je ta kompanija uvijek bila i ostala otvorena za razgovor o budućnosti Ine. S obzirom na izjavu premijera Andreja Plenkovića o namjeri Hrvatske da otkupi cijeli udjel MOL-a u Ini, MOL još čeka službenu obavijest o tome.
– Nemamo ništa dodati toj izjavi – kažu nam iz mađarske vlade. Na Markovu trgu užurbano se priprema nova energetska strategija i bruse detalji o preuzimanju. Stranka Pametno izjasnila se protiv preuzimanja na kojemu će, ističu, profitirati samo stranački uhljebi. Ako već želi dobro investirati, država bi, kažu, trebala ulagati u tehnologije budućnosti kao što su nanotehnologija i robotika ili kupovati dionice provjerenih tehnoloških kompanija. Pametno poziva građane da se suprotstave preuzimanju Ine te od Vlade zatraže da počne razmišljati o tome kako povećati standard svojih građana, a ne samo sebe i svojih stranačkih kolega.
Zašto sada Petrov i Bulj šute? Pa oni su naše moralne vertikale i najveći zaštitnici nacionalnih interesa.