Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Plenković: Kad budemo u Schengenu, nećemo dizati žicu prema BiH

Hrvatska podupire suverenost i cjelovitost BiH, kao i koncept BiH dogovoren u Daytonu: jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, kaže premijer Andrej Plenković
18. prosinca 2021. u 09:55 51 komentara 7631 prikaza
Andrej Plenkovic
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

O stanju u BiH opterećenoj dvjema krizama razgovarali smo s predsjednikom hrvatske Vlade Andrejom Plenkovićem.

Kakve dojmove nosite nakon prvog posjeta Bosni i Hercegovini od 2016. godine?

Zadovoljan sam posjetom i sadržajnim razgovorima s predsjedavajućim Vijećem ministara, predsjedateljima i zamjenicima Doma naroda i Zastupničkog doma, predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH te s vjerskim vođama. Poslali smo jasnu poruku uvažavanja BiH kao prijateljske i susjedne države s kojom želimo rješavati otvorena pitanja, jačati gospodarsku suradnju i pomoći joj na europskom putu. Dogovorili smo održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u Zagrebu iduće godine, kao i održavanje velikog gospodarskog foruma kako bismo podigli gospodarsku suradnju i ulaganja na znatno višu razinu. Hrvatska i BiH upućene su jedna na drugu, i tako će biti i u budućnosti. Nakon svih razgovora, moj je dojam da se osjeća napetost, koja je po mom dubokom uvjerenju rješiva uz volju političkih aktera. Jasno smo ukazali na važnost promjena izbornog zakona koje trebaju osigurati ravnopravnost i legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH. Neodrživ je i nepravedan model u kojem jedan narod može drugome birati člana Predsjedništva BiH, jer krši temeljno demokratsko načelo legitimne zastupljenosti. Ta činjenica nepotrebno koči zemlju. Rekao sam i predstavnicima različitih stranaka u Domu narodu i Zastupničkom domu: Hrvatska vam želi pomoći, a na vama je da učinite i određene geste radi unapređenja Izbornog zakona. Pritom sam posebno mislio na geste prema Hrvatima kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu. Za jednakopravnost hrvatskog naroda zalažemo se jednako i u Hrvatskoj, i u BiH, i u svim međunarodnim forumima.

Kako komentirate kritike predsjednika RH o ''propustima'' Vlade RH u postupku donošenja Zaključaka Vijeća EU-a? Štiti li tekst zaključaka dovoljno Hrvate u BIH?

Radi se o zlonamjernim i za hrvatske interese štetnim insinuacijama Milanovića da je Hrvatska podržala tekst koji navodno ne jamči prava Hrvata u BiH kao konstitutivnom narodu. Upravo suprotno. Na inicijativu Hrvatske, u tekstu zaključka se izričito navodi Daytonski sporazum, koji počiva na načelu tri konstitutivna naroda, a uvrštena je i provedba ograničene ustavne reforme te izborne reforme s ciljem uklanjanja svih oblika diskriminacije i nejednakosti. Pritom se ističe važnost provedbe relevantnih odluka Ustavnog suda BiH, što uključuje i presudu u slučaju Ljubić, čijom se provedbom ostvaruje legitimna predstavljenost Hrvata. Zaključci o proširenju doneseni su nakon pune dvije godine, što je pozitivan signal za BiH. Sve navedeno u zaključcima Vijeća EU iskorak je u odnosu na ranije tekstove, kao i od zajedničke izjave na sastanku na vrhu NATO-a, 14. lipnja 2021., na kojemu je sudjelovao Milanović, i u kojoj se također izrijekom ne spominju prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Ako je ta izjava, koju je predsjednik Republike tada podržao, dobra odnosno ''sjajna'', kako je tada izjavio, onda ovi zaključci mogu biti samo bolji jer idu više koraka dalje.

Sarajevo: Andrej Plenković položio cvijeće na mostu "Suade i Olge" | Autor : Armin Durgut/PIXSELL Foto: Armin Durgut/PIXSELL 13.12.2021., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Premijer Vlade RH Andrej Plenkovic polozio je cvijece na most Suade i Olge.

Milanović implicira da je Hrvatska trebala blokirati zaključke.

Mislim da takvim izjavama šteti Hrvatima u BiH i oslabljuje im pregovaračku poziciju. Za razliku od Milanovića, nastojimo voditi mudru i razboritu politiku koja će pomoći Hrvatima u BiH. U slučaju blokade, zaključci bi se mogli objaviti u formi zaključka predsjedavajućeg Vijeća, koji bi onda sadržajem mogli biti drugačiji i nepovoljniji od usvojenih. Uostalom, Milanović nije blokirao zaključak pri zajedničkoj izjavi na sastanku na vrhu NATO-a, niti bi blokiranje ičemu pridonijelo, čega je on tada bio očito svjestan.

Jeste li temu podigli na razinu Europskog vijeća i razgovarali s čelnicima vlada?

Zahvaljujući ponajprije hrvatskoj Vladi i diplomaciji, BiH je tema diplomatskih rasprava na razini EU-a. U dijelu rasprave na Europskom vijeću otvorio sam temu situacije u BiH. Zatražio sam od predsjednika Charlesa Michela da se BiH unese kao posebna točka dnevnog reda na jednom od idućih sastanaka Vijeća. Jasno sam rekao kolegama na Europskom vijeću: Hrvatska neće dopustiti da se u BiH odustane od načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Na Vijeću sam cjelovito objasnio cijeli kontekst događanja u BiH od 1990-ih i potpisivanja Daytonskog-pariškog mirovnog sporazuma do danas, kao i situaciju u kojoj se već u tri izborna ciklusa 2006., 2010. te 2018., događa isti scenarij po kojem brojniji konstitutivni narod, Bošnjaci, nadglasavaju najmalobrojniji konstitutivni narod, Hrvate te im biraju predstavnike koji nemaju podršku birača iz redova hrvatskog naroda u BiH. Pritom sam jasno podcrtao – Hrvatska podupire suverenost i cjelovitost BiH, kao i koncept BiH dogovoren u Daytonu: jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda. No, izborna anomalija koja dovodi Hrvate u neravnopravan položaj izigravanje je načela u Daytonskom sporazumu. Naišli smo na razumijevanje brojnih lidera i nastavit ćemo razgovore.

Krizu nakon odluka vlasti RS-a različito se doživljava u BiH. Što je po vama posrijedi?

Hrvatska je odlučno protiv separatizma u BiH, ali i protiv svakog unitarizma, odnosno centralizma. Daytonski sporazum, makar je daleko od savršenog, svojim temeljnim odredbama onemogućava te dvije, međusobno oprečne tendencije. Naš stav je inzistiranje na ustavnim stupovima BiH, a to je poštivanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih.

Ljudi u BiH strahuju od raznih vrsta prijetnji i poruka. Nalazi li se BiH pred eskalacijom, sukobom, ratom?

Došao sam u BiH s tri jasne poruke. Prva je poruka prijateljstva, partnerstva, suradnje i podrške BiH. Snažnijeg i većeg prijatelja, odvjetnika, zagovaratelja na razini EU BiH od Hrvatske - nema. Druga je poruka političkim i društvenim akterima: smirimo tenzije i napetosti. Treća poruka je istinska želja da se učine potrebni ustupci i iskoraci oko Izbornog zakona kako bi cijela zemlja mogla biti funkcionalna i ići naprijed, što će relaksirati političke napetosti, našu bilateralnu suradnju te ubrzati europski put BiH.

Vodio sam sadržajne razgovore s vjerskim vođama reis-ul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, mitropolitom Hrizostomom i Vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem. Oni su iznijeli viđenje aktualne situacije i poslali jasnu poruku zalaganja za mir, stabilnost, sigurnost BiH i potrebu što skorijeg dogovora o promjenama. Umjesto puta zaoštravanja, preglasavanja, separatizma ili unitarizma, mi ćemo se nastaviti zalagati za konstruktivno rješenje na korist čitave BiH i za uređenje odnosa u kojima će svima biti zajamčena jednaka prava. To će omogućiti i funkcionalni rad institucija te provedbu reformi za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU. Jedino euroatlantski put vodi BiH do trajne stabilnosti i sigurnosti.

I s dolaskom njemačkog dužnosnika Christiana Schmidta u izvještaju UN-u nastavilo se stereotipno predstavljati Srbe, a onda i Hrvate kao bad guys.

Christian Schmidt, kojeg osobno poznajem i cijenim, iskusni je političar koji želi dobro BiH. Mislim da je dobro upoznat sa situacijom, uključujući i pitanje položaja Hrvata. S druge strane, u nizu međunarodnih dokumenata i dalje imamo paušalne ocjene, pogrešne stereotipe, opasne predrasude i dubinsko nerazumijevanje specifičnosti BiH kao zemlje tri konstitutivna naroda.Siguran sam da će Schmidt pridonijeti stabilizaciji stanja.

Što očekujete od izborne reforme i kako komentirate optužbe bošnjačke strane da su zahtjevi Hrvata anticivilizacijski prijedlog?!

Izaslanici SAD-a i EU-a nisu tu da postignu cijeli dogovor, nego da daju doprinos i pomognu razgovorima političara u BiH. Moj posjet BiH tempiran je ususret nastavku razgovora kako bih poslao poruku svima u BiH da je Hrvatska prijatelj BiH i da želimo pomoći u donošenju dobrog, pravičnog i korisnog rješenja, u kojem će Hrvati biti jednakopravni konstitutivni narod. To je sidro naše vanjskopolitičkih aktivnosti.

Zašto ste u Mostaru tako snažno naglasili zajedništvo HNS-a BiH?

Imamo izvrsnu suradnju i redovitu komunikaciju s Draganom Čovićem i HDZ-om BiH te strankama s hrvatskim predznakom u okviru HNS-a BiH. Njihov zajednički nastup potvrđuje da hrvatski narod, bez obzira na razlike u političkoj i stranačkoj pripadnosti, želi konačno imati zajamčeno pravo na svoje legitimne predstavnike u najvišim institucijama BiH. Ostanak i prosperitet hrvatskog naroda u BiH naš je prioritet. Za iduću godinu udvostručili smo proračun Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH, čime ćemo dodatno ulagati u niz projekata za jačanje kulturne, obrazovne i gospodarske suradnje s Hrvatima u BiH. Podupirat ćemo strateške institucije Hrvata u BiH.

U BiH ste razgovarali i o Schengenu. Znači li njegovo zaživljavanje da će Hrvati s dvije strane granice biti još snažnije podijeljeni?

Moj stav je jasan i još jednom sam ga ponovio u Sarajevu i Mostaru: Hrvatska neće podizati žicu i zidove na granici s BiH. Ta granica nas spaja i tako će ostati i nakon ulaska Hrvatske u Schengen. Ali zato je izrazito važna suradnja naših policija i svih nadležnih službi kako bismo spriječili nezakonite migracije.

Ulazak u Schengen nije samo privilegija i ogromna pogodnost, nego i velika obveza za Hrvatsku. Naša državna granica s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postat će vanjska granica Schengena. Zbog toga će učinkovit, odgovoran i temeljit nadzor te granice biti stalna zadaća hrvatske granične policije.

Dogovorili smo u Sarajevu nastavak razgovora o mogućoj promjeni kategorija pojedinih graničnih prijelaza i olakšavanju prometa ljudi i robe, u skladu s EU propisima.

Video: Plenković, Milanović i Jandroković zajedno u koloni sjećanja

BELGIUM-BRUSSELS-EU-SPECIAL SUMMIT SAMIT EU-A Plenković: Zatražio sam da na jednom od budućih samita posebna tema bude BiH PORUČIO IZ BRUXELLESA Plenković: Milanovićevo pismo shvaćam kao 'osobnu zahvalnost' za branjenje njegove izjave o Srebrenici Sarajevo: Zajednička konferencija Andreja Plenkovića i Zorana Tegeltije SUKOB OKO ZAKLJUČKA HDZ: 'Kad Vlada postigne više od Milanovića za Hrvate u BiH, to je - loše! A kad on postigne manje, to je - sjajno!'
Plodine
Boravak u prirodi
Roditelji, pažnja! Uz ove savjete vaša djeca će uživati, a vi popiti kavu na miru
Život s dijabetesom
Sve više Hrvata boluje od ove bolesti. Doktorica otkriva što bismo trebali poduzeti!
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • gemist:

    Ma nemoj,ja u Austriju od ponedjeljka ne mogu preko legalnog GP uz dokumente ,ak nisam 3xcijepljen ili 2x pa još PCR test ak neću u karantenu,a nama će po šumama u državu ulaziti ko kak hoće i iz ko zna ... prikaži još! koje vukoj....ne,nek idu u S.Arabiju,Katar,nek probaju u Rusiju ući na taj način

  • Platipus:

    Radit ćeš što ti se naredi... nisi tu da razmisljaš.

  • Avatar Sajko
    Sajko:

    Prema BiH ne, ali ja bi zdignul barem 10 metri visoki zid na granici koju dijelimo sa opankom