Arheolozi u Jeruzalemu otkrili su pečat s asirskim klinastim pismom star oko 2.700 godina, koji bi mogao potvrditi događaje opisane u Bibliji. U blizini jeruzalemskog Hrama pronađen je sićušan keramički ulomak promjera svega 2,5 centimetra, na kojem je urezan tekst na akadskom jeziku – najstarijem pisanom semitskom jeziku na svijetu. Istraživači s izraelskog sveučilišta Bar-Ilan dešifrirali su natpis, koji, čini se, predstavlja pritužbu Asirskog Carstva zbog zakašnjelog plaćanja danaka od strane Kraljevstva Jude.
U tekstu se navodi i datum – prvi dan mjeseca Ava, jedanaestog mjeseca hebrejskog kalendara – što upućuje na službenu korespondenciju između asirskog dvora i judejskih kraljeva, prenosi Daily Mail.
Znanstvenici vjeruju da bi se otkriće moglo povezati s događajima opisanim u Drugoj knjizi o Kraljevima (18. i 19. poglavlje), u kojima se spominje kralj Ezekija, koji je bio prisiljen platiti 300 talenata srebra i 30 talenata zlata asirskom kralju Sankeribu kako bi sačuvao Judeju od napada.
Datiranje ulomka pokazuje da potječe upravo iz vremena Ezekijine vladavine, iako istraživači napominju da bi mogao pripadati i razdoblju njegova sina Manašea ili kralja Jošije. – Ovaj je fragment malen, ali njegova je važnost golema. Riječ je o dijelu službenog pečata kojim su se zatvarala i ovjeravala pisma i dokumenti. To je izravan dokaz službene komunikacije između Asirije i Judeje – izjavio je dr. Peter Zilberg sa Sveučilišta Bar-Ilan.
Dr. Anat Cohen-Weinberger iz Izraelske uprave za starine (IAA), koja je vodila iskopavanja, pojasnila je da analiza keramike pokazuje kako ulomak nije izrađen u Jeruzalemu, nego u Asiriji. Mineralni sastav keramike podudara se s geologijom područja uz rijeku Tigris, gdje su se nalazili veliki asirski gradovi – Niniva, Ašur i Nimrud.
To upućuje na zaključak da je pečat vjerojatno bio dio službene asirske pošiljke – možda diplomatskih dokumenata ili dopisa upućenih kraljevstvu Judeje. Stručnjaci ističu da ovo otkriće svjedoči o složenosti drevne diplomacije i pokazuje kako su i mala kraljevstva poput Judeje bila uključena u pregovore s tadašnjim svjetskim silama. Takva prepiska bila je presudna za održavanje političke ravnoteže i izbjegavanje sukoba s moćnim Asircima.
Iako natpis ne sadrži izravno citiran biblijski stih, pruža rijedak materijalni dokaz o odnosima Judeje i Asirije te potvrđuje da su biblijski zapisi imali stvarnu povijesnu podlogu. – Ne možemo sa sigurnošću reći je li zakašnjenje u plaćanju bilo samo tehničke prirode ili je imalo političke posljedice, no sama činjenica postojanja ovakvog dokumenta upućuje na određenu napetost između Judeje i Asirije – naveli su istraživači.
Ovaj sićušni ulomak, kažu, pruža vrijedan uvid u diplomaciju, ekonomiju i političke pritiske starog Bliskog istoka, a ujedno povezuje biblijske priče s konkretnim arheološkim dokazima.
Otvori KEKS Pay
Drevan? Od dreva? Drven?