Današnji izbori u Italiji za 18. parlament nakon Drugog svjetskog rata mogli bi imati najneizvjesniji ishod. Ne samo što se ne može predvidjeti mogućeg pobjednika, već se, vjerojatno, ni poslije njih neće znati kako će biti sastavljena vlada. Parlamenti, dosadašnjih 17, u prosjeku su trajali kraće (51 mjesec umjesto puni petogodišnji mandat, 60 mjeseci) zbog kriza vlada kojih je bilo ukupno 64.
Novi izborni zakon
No, nikada kao sada tri aktera, dvije koalicije (lijevog i desnog centra) i jedna stranka (Pokret 5 zvijezda-M5s), nisu bili toliko izjednačeni. Toliko se pažnje poklonilo parlamentarnim izborima da se gotovo zaboravilo da se danas glasuje i za obnovu vlasti u dvjema regijama: Lombardiji (više od 10 milijuna stanovnika) i Laziju (šest milijuna stanovnika).
Neizvjesnom ishodu rezultata pridonio je i novi izborni zakon usvojen u studenome 2017. koji je uveo mješoviti sustav. Svi čelnici – Luigi Di Maio, premijerski kandidat M5s, Matteo Renzi, čelnik Demokratske stranke (PD), te Silvio Berlusconi, lider pokreta Naprijed Italijo i desnog centra, izjavljuju da će pobijediti, te da nakon izbora neće koalirati sa sada suparničkim strankama.
U ovoj predizbornoj kampanji bilo je više anomalija nego “normalija”. Berlusconi je, primjerice, sudjelovao u predizbornoj kampanji kao vođa desnog centra i bio u svim mogućim TV emisijama, a zbog presude za kurupciju oduzeta su mu i građanska prava da bira i bude biran. Zatim je bilo nerealnih prijedloga kao što su pretjerano spuštanje poreza, pa čak uvođenje jedinstvene porezne kvote ili plaće za nerad...
Od PD-a se odvojila struja i osnovala stranku Slobodni i jednaki na čelu s dosadašnjim predsjednikom Senata Pietrom Grassom (članovi su bivši komunisti i čelnici PD-a Pierluigi Bersani, Massimo D’Alema…), jer smatra Renzijevu politiku previše desnom, a onda je kao prvu stvar predložila ukidanje plaćanja sveučilišta za sve studente. Već sada oko 30% studenata ne plaća školarinu, i to oni koji imaju indikator ekvivalentne ekonomske situacije (ISEE) u obitelji manji od 14.000 eura godišnje (dakle oni slabijeg imovinskog stanja), zatim oni koji su maturirali s najvišom ocjenom, stipendisti itd.
Ukinuti školarinu
Dakle školarinu plaća bogatiji sloj, a ljevica bi to sada i njima ukinula.
Za razliku od uobičajene prakse, odnosno kada se raspušta parlament i vlada podnosi ostavku, te ostaje obavljati samo operativne poslove, vlada Paola Gentilonija, u dogovoru sa šefom države Sergiom Mattarellom, nije dala ostavku. Mogla bi vladati dok se ne pronađe nova ili do novih parlamentarnih izbora.
Ameri biraju trumpa,talijani berlusconija,rusi putina a hrvati hdz... Ljudi su ovce.