Prijedlog predsjednika Ive Josipovića u vezi s promjenama Ustava podnesen u utorak, a nakon što je unatoč upozorenju Ustavnog suda nakon samo dva tjedna zaključena rasprava, pokazuje da bi je zapravo tek trebalo otvoriti.
“Osvetničke” izmjene
Radi uklanjanja mogućeg osjećaja neravnopravnosti nakon referenduma o braku, predsjednik predlaže da se u članku 62. Ustava doda 4. stavak: “Životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu”. Takva formulacija ne bi se odnosila samo na izvanbračne i istospolne zajednice već i na ostale. Unatoč kritikama zagovornika referenduma o braku, taj je prijedlog sukladan praksi Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava koji štite obiteljski život svih zajednica.
Za Josipovića kao kaznenopravnog stručnjaka odredba o ukidanju zastare za teška ubojstva kako je predložena može se čitati i kao retroaktivno propisivanje teških kaznenih djela za koja nema zastare. Formulacija mora biti takva da je jasno kako se ona odnosi na različite oblike teških ubojstava i njihove različite opise u različitim zakonima koji su vrijedili na području Hrvatske. Josipović upozorava da je problematično u Ustav unositi tzv. blanketnu normu (“propisana posebnim zakonom”) kojom se omogućuje da je svaka vlast ispunjava po svom izboru tako da pukom izmjenom zakona mijenja katalog ubojstava na koja se odnosi ustavna formulacija. Zato predsjednik predlaže da se u konzultaciji sa stručnjacima već u Ustavu definira što se smatra teškim ubojstvom. Usto, predlaže da se zastara odnosi i na sankcije jer su neke osobe osuđene za političko ubojstvo, ali nisu izdržale kaznu.
Dodajmo tomu našu opasku u vezi s inzistiranjima na specificiranju komunističkih zločina. Takva bi promjena bila još problematičnija jer je Venecijanska komisija kao savjetodavno tijelo za ustavna pitanja Vijeća Europe takve “osvetničke” izmjene Ustava zamjerila Mađarskoj koja se pozivala na primjer Njemačke. Ali, oni su to učinili odmah nakon rušenja komunističkog režima, a ne nakon više od 20 godina kao Mađari. I ovako će ta promjena biti osporavana jer formulacija “teška ubojstva” s obzirom i na očekivanu primjenu neće moći skriti motivaciju komunističkim ubojstvima. Usto, zastaru treba rješavati kaznenim zakonom, a ne Ustavom, stav je Komisije.
Predsjednik osobito upozorava na predloženu izmjenu po kojoj bi većina svih zastupnika u Saboru mogla svaki zakon donijeti po postupku predviđenom za promjenu Ustava. Stručnjaci to nazivaju konstitucionalizacijom zakona koja onemogućuje Ustavnom sudu da ocjenjuje takve “poustavljene” zakone. A omogućuje vlasti koja ima potrebnu većinu da donosi i protuustavne zakone! Venecijanska komisija, dodajmo, takva je rješenja osudila u slučaju Mađarske. I Josipović upozorava da je to opasno rješenje koje može izazvati suprotan efekt od željenoga. Pita se i treba li se baš svaki zakon koji se tiče nacionalnih manjina donositi po proceduri za donošenje Ustava pa i kad je riječ o zakonima tehničkog ili provedbenog značenja.
Čemu širenje?
Regije su predviđene kao novi oblik regionalne samouprave uz županije, ali nisu definirane niti je određen njihov odnos prema županijama. Pitanje je treba li širiti lokalne jedinice i javnu potrošnju kad su nam svima usta puna racionalizacije.
Nijedna zemlja na svijetu ne spominje u svojem ustavu ubojstvo kao kazneno djelo koje ne zastarijeva, a samo osam zemalja uopće spominje u ustavu riječ “ubojstvo”, no u sasvim drugom kontekstu od onoga koji vladajuća koalicija sada pokušava ugraditi u hrvatski Ustav. http://www.vecernji.hr/hrvatska/ubojstvo-u-ustavu-spominje-samo-8-zemalja-na-svijetu-906852 Cijeloj drzavi je jasno da vladajuci koriste sve instrumente da onemoguce izrucenje JP,a samo vladajuci vjeruju kako je narod glup i naivan pa vjeruje u njihove suplje price.