Umjesto da se državama poput Hrvatske raspodijeli svih 10 milijuna doza cjepiva Pfizer/ BioNTech, koje je Europska komisija ispregovarala da se isporuče kao dodatno ubrzanje do ljeta, države članice idu prema rješenju po kojem bi 70 posto te količine bilo raspodijeljeno u svih 27 država, dok bi se 30 posto iskoristilo za povećane isporuke državama koje ozbiljno zaostaju u cijepljenju jer su se ranije previše kladile na AstraZenecino, a premalo na Pfizer/BioNTechovo cjepivo protiv COVID-19.
Taj prijedlog, s omjerom 70:30, složili su Portugalci kao trenutačni predsjedatelji Vijećem EU, a o njemu je jučer raspravljalo 27 veleposlanika koji sjede u Odboru stalnih predstavnika.
Nisu se uspjeli dogovoriti jer je nekoliko država tražilo dodatno vrijeme za razmišljanje do danas, kad se nastavlja rasprava iza zatvorenih vrata. Neslužbeno doznajemo da bi Hrvatska prema računici podjele 70:30 mogla dobiti oko 750 tisuća doza.
Podsjetimo, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ispregovarala je s Pfizerom da se ubrza isporuka 10 milijuna doza na drugi kvartal (umjesto na četvrti, kako se prije tog ubrzanja očekivalo) i zalagala se za to da se svih 10 milijuna doza iskoristi za popunjavanje rupa u pojedinim državama članicama poput Hrvatske, Bugarske, Letonije…
Te zemlje zaostaju za drugim članicama EU jer u jesen prošle godine, kad se sklapao prvi ugovor između EU i Pfizera, nisu željele naručiti onoliko doza koliko im je bilo ponuđeno po udjelu u broju stanovnika EU, vjerujući da imaju dovoljno naručenih doza AstraZenece.
Sada su te države u problemu jer se AZ pokazuje kao najnepouzdaniji isporučitelj ugovorenih doza, a Pfizer kao najpouzdaniji pa je ideja bila da se s ovih 10 milijuna doza ispravi nerazmjer u procijepljenosti među različitim državama članicama EU. Taj bi nerazmjer samo rastao i rastao do srpnja, ako se sada ne bi našlo rješenje za zatvaranje te rupe. Hrvatska bi, kako smo već pisali nakon uvida u brojke o kojima se raspravljalo na zatvorenim sastancima upravljačkog odbora za cijepljenje u EU, srpanj dočekala s najviše 36 % procijepljenosti, što bi, uz Bugarsku, bio najslabiji rezultat u EU.
Ako bi se našlo rješenje da Hrvatska od ovih 10 milijuna doza dobije oko 750 tisuća, što je sinoć bio posljednji prijedlog na stolu, ta bi se procijepljenost do 1. srpnja povećala s 36 na 45,2 posto. Bilo bi to manje od prosjeka EU. Manje od 54 posto koliko bi Hrvatska dosegla da je svih 10 milijuna doza podijeljeno najpotrebitijim državama (u prvom prijedlogu prije tjedan dana Hrvatska je od tih 10 milijuna trebala dobiti 1,4 milijun, ali taj prijedlog nije prošao). Ali ipak više od procijepljenosti koju bismo imali bez ove pomoći o kojoj se donosi odluka.
No upravo zbog toga što su države koje danas imaju problem same svojedobno odlučile da će uzeti manje Pfizerova cjepiva, što je otvorilo mogućnost da druge kupe više, neke od tih drugih nisu sklone sada ispravljati tuđe greške.
Taj tabor država članica smatra da je najpoštenija podjela prema udjelu u stanovništvu. Drugi tabor, u kojemu je naravno i Hrvatska, tvrdi da je najpoštenije pokazati solidarnost.
Ne propustite specijal Večernjeg lista: Hrvatska - 30 godina neovisnosti
Ovaj put zahvaljujem Bogu na poznatoj nesposobnosti naših političara, a ovim europskim birokratima poručujem: sudit će vam se, kad tad!