Multimilijarder Charles Károly Simonyi, bivši glavni Microsoftov softverski inženjer poznat kao šef projekta Office, prvi je dvostruki svemirski turist. Tvrtki Space Adventures iskeširao je i 2007. i ove godine po 20 milijuna dolara za boravak od tjedan dana na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Cjepidlake kažu, nije točno da je turist! Točniji je ruski termin “sudionik svemirskog putovanja”. I imaju pravo.
Za svoje novce, koje Ruse jednako vesele koliko i turističku agenciju koja posreduje, u Americi se može zvati i astronautom. Svaki od šestoro koji su letjeli morali su se podvrgnuti višemjesečnim napornim pripremama i uvježbavanjima u Svemirskom gradu. Štvoiše, svi su imali i neki provizorni znanstveni zadatak, pa je tako sve pripreme prošla i softverašica, ali i utjecajna novinarka, Amerikanka Esther Dyson koja mu je bila zamjena. Do sljedeće prilike kao uspomena ostat će joj lako rusko svemirsko odijelo tipa orlan skrojeno po mjeri, s našivenom američkom zastavicom i imenom napisano latinicom i fonetski na ruskoj ćirilici.
Ti će prvaci svemirskog turizma već kroz nekoliko godina biti veterani svemirskih letova, a odijela za uspomenu bit će pravi retrosuvenir, lijek za taštinu s kojim će se ponositi pred unucima. Tko za tako nešto svoj račun može olakšati za 20 milijuna dolara i iskustvo mu sigurno vrijedi svakoga centa.
Tvrtka Space Adventures već dvije godine traži šest turista, voljnih da svaki od njih plati po 100 milijuna dolara, jer je Roskosmos spreman da izgradi specijalni Sojuz za te putnike i dva pilota koji će ih povesti na put oko Mjeseca. Balistički, to nije jako zamršeno i opasno, a svrha je samo jedna: neka bogati gosti svojim očima vide prizor koji nitko drugi ne može – Zemlju kao planet.
Pravi svemirski turisti poletjet će na rub svemira sljedeće godine s tvrtkom Virgin Galactic, rokerskog milijardera koji zna živjeti život. Sve je podređeno isključivo turističkom doživljaju u kojemu se i ne hini vilika znanost. Šestotjedne “pripreme” za jednosatni let u kabini za šestoro bit će na nekom karipskom otoku, a potom će se iz Bransonove svemirske luke Spaceport America u Novom Meksiku na visini od 110 kilometara doživjeti i pet minuta bestežinskoga stanja nad zemaljskim krugom. Navodno je prikupio već stotinjak prijava, a stvarnih uplata pologa od samo 200 tisuća dolara nakupilo se tridesetak milijuna. Brzina letenja neće biti veća od 3 maha, pa se neće morati dokazivati kao supermeni, kad je još 1998. godine John Glenn, kao 77-godišnjak, mogao u shuttleu Discovery poletjeti na Međunarodnu svemirsku stanicu u pravoj svemirskoj letjelici.
simulacija putovanja:
Među prvih stotinu letača mnoštvo je poznatih. Među njima je vjerojatno i sam pustolovni Richard Branson i još ponetko iz njegove obitelji, zatim Microsoftov suosnivač Paul Allen koji je konstruktoru toga broda Burtu Rutanu darovao ključnih 25 milijuna dolara da uspije dokazati svoj koncept, a među muktarošima bi mogao biti i kanadski glumac Wiliam Shatner, utjelovitelj legendarnoga kapetana Jamesa T. Kirka iz Zvjezdanih staza, mada je isprva odbio Bransonovu ponudu da mu vrati njegov polog.
Među poznatima koji su se pohvalili da su na popisu prvih stotinu mogu se pronaći slavni dizajner Philippe Starck, rock gitarist Dave Navarro, glumica Sigourney Weaver, poznata “nitko i ništa” Paris Hilton, astrofizičar Stephen Hawking, glazbenik Moby, holivudski redatelj Bryan Singer, a neizbježiva Madonna također je slala dvosmislene poruke o letenju; valjda, ne bi li se o njoj duže nagađalo nego o drugima. Mnogi će sigurno poletjeti u “pustolovinu života” samo zato da malo te zvjezdane prašine padne i na njih, jer i bogataši mogu biti anonimni. A let koji ih lansira i doslovno i u prenesenom značenju stoji samo kao malo bolji ferrari. Da se među te prve prijavio objavio je i jedan naš široj javnosti slabije poznati lovaroš.
Branson je objavio da će polog za let od putnika s rednim brojem 101 do 400 biti između 100 i 175 tisuća dolara, a kasnije i niži.
Tvrtka nastupa agresivno, pa će se 1. travnja u zagrebačkom Novinarskom domu Virgin Galactic predstaviti i u Hrvatskoj. Pad cijena nužnost je, ali polako ulazi u područje dostupnosti. Toliko otprilike jednu osobu stoji i dobro opremljen turistički uspon na Everest i ima klijentele, mada se popis onih koji su se popeli od 2005. godine prestao proširivati kada su izbrojali 1500 ljudi koji su stajali na vrhu.
Čim krene Galactic Suite, Bransonovim će letovima pasti cijena na ne više od 50 tisuća dolara. Toliki si jeftin automobil mogu priuštiti mnogi, pa će, otprilike za desetak godina, mnogi umjesto malog gradskoga auta o raznim povodima, poput diplomiranja, mature, vjenčanja i sličnog, radije darovati put u svemir. Do tada će i mnogi drugi poduzetnici ponuditi razne oblike putovanja u svemir. Na popisu ozbiljnih najmanje ih je deset. Trenutalno se gradi osam privatnih svemirskih luka širom svijeta. Dvije već rade: tvrtka Space X ima je na pacifičkom atolu Kwajalein, a zasad usluge te tvrtke misli posve zakupiti NASA. Tvrtka ponikla na lancu malih i jeftinih hotela Bigelow Aerospace zadovoljit će se Lockheedovim raketama Atlas V s vojnostateški oslabljene baze Ratnog zrakoplovstva Vanderberg u kalifornijskom okrugu Santa Barbara.
Oni koji misle da svemirski turizam za obične ljude neće doživjeti, neka se strpe – ne puno više od jednog desetljeća!
Nova putovanja
Pravi turistički doživljaj od 2012. godine obećava slavni arhitekt Xavier Claramunt, koji je u mladosti bio i svemirski inženjer. Kao upućeni hobist počeo je crtati grozdolike svemirske stanice namijenjene isključivo turističkom hedonizmu. Stvar je postala ozbiljna prije tri godine kad je anonimni ulagač iz Zaljeva dao čak tri milijarde dolara da se to i ostvari. Slijedili su ga i drugi iz Emirata, SAD-a i Japana i sad se njegov projekt Galactic Suite, mreže orbitirajućih hotela, toliko zajurio da bi mogao biti i ostvaren.
Na Karibima se gradi turističko naselje za osmotjedni “trening”, a kupljen je i jedan otok na kojemu će se izgraditi i svemirska luka za polijetanje i slijetanje. Jedino se kao najstroža tajna čuva tko će izgraditi raketoplan koji bi turiste, voljne platiti četiri milijuna dolara, odvezao gore i vratio s trodnevnog putovanja. Stanica se već gradi, a u orbitu će je postaviti britanska tvrtka Astrium, kći svemirskog vojnog konglomerata EADS. Istražujući tržište Claramunt je ustanovio da bi u svojim orbitalnim hotelima mogao ugostiti 40 tisuća gostiju.
