Naslovnica Vijesti Hrvatska

Novinari o medijima: Nema uređivačke politike, nema medijske strategije

Kolumnist Večernjega lista Ivan Hrstić nema ništa protiv da privatni mediji zauzimaju stajališta, ali je uvjeren kako izvještavanje svih medija mora biti neutralno
16. prosinca 2015. u 23:06 7 komentara 713 prikaza
Prva tribina o stanju novinarstva
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/13

Sudionici tribine o stanju u novinarstvu u Hrvatskoj, održane danas navečer, rekli su među ostalim da hrvatski mediji nemaju uređivačku politiku, poručili da izvještavanje mora biti neutralno ali ga je sve manje, drže da su mediji onakvi kakve zaslužujemo, da je u njima kultura dijaloga na sve nižim razinama, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Saša Leković upozorio je pak da još nije donesena medijska strategija.  

Riječ je o prvoj u nizu tribina koje je o stanju u novinarstvu i medijima u Republici Hrvatskoj pokrenula udruga  Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), a  održana je u srijedu navečer u Matici hrvatskoj.  Iako je njezina osnovna zadaća bila dati kritički osvrt na medijsko praćenje ovogodišnjih parlamentarnih izbora, novinari- sudionici tribine 'otvorili' su niz pitanja koja smatraju ključnim za stanje u hrvatskim medijima.

Tako je predsjednik HNiP-a Siniša Kovačić ocijenio kako u hrvatskim medijima nema uređivačke politike, spomenuvši primjerice da je BBC jasno na nekoliko stranica objavio svoju uređivačku politiku. Za Kovačića, nedostatak uređivačke politike u medijima pratio je i obilježio i nedavne parlamentarne izbore nakon kojih su 'navijači' među novinarima počeli zauzimati stajališta o političkim akterima izbora. Rekao je kako je i ove parlamentarne izbore obilježio potpuni nedostatak istraživačkih tekstova i smatra da novinari na tome trebaju ozbiljno raditi.  

Hrstić: izvještavanje mora biti neutralno

Kolumnist Večernjega lista Ivan Hrstić nema ništa protiv da privatni mediji zauzimaju stajališta, ali je uvjeren kako izvještavanje svih medija mora biti neutralno. S tim je suglasan i predsjednik HND-a uz napomenu kako je granica te slobode da privatni mediji ne bi smjeli raditi protiv javnog interesa. Kolumnist "24 sata" Tomislav Klauški je pak podsjetio da privatni mediji, za razliku od javnih, nemaju obvezu pratiti sve koji sudjeluju na parlamentarnim izborima i smatra kako je zapravo poželjno imati medije s jasnom uređivačkom politikom. Kada je pak riječ o ulozi HRT-a kao javnoga medija u praćenju proteklih parlamentarnih izbora, Klauški je ocijenio da je HRT loše 'odigrao' svoju ulogu te da bi standard rada toga javnog medija trebao biti viši.

Pravnik i bloger Jure Vujić uvjeren je da imamo medije kakve zaslužujemo, a po njemu, to su mediji u kojima nema velike kulture dijaloga i u kojima je, smatra, vidljivo da su bili pod kontrolom totalitarnih režima. Osvrnuo se i na 'govor mržnje' u hrvatskim medijima i ocijenio kako postoje dvostruki standardi - jedni i znatno blaži za lijevo-liberalni govor mržnje, a drugi, vrlo strogi, za konzervativni govor mržnje. Moderator rasprave novinar i publicist Marko Jurič smatra pak da kvaliteta hrvatskih medija dramatično pada i da se novinarstvo banalizira što je bilo vidljivo i u predizborno vrijeme koje je za Juriča ono koje je najplodonosnije za novinarstvo.   

 Vidović Krišto: trebali bismo 'konzumirati' pravo na tajno glasovanje

Karolina Vidović Krišto bivša HRT-ova novinarka i urednica ocijenila je da su mediji utjecali na ishod parlamentarnih izbora i time što uopće o demokraciji ne educiraju svoje slušatelje i gledatelje već često na 'svađalački' način zagovaraju načelo 'ili mi ili oni', a trebali bi poticati na to da svaki građanin 'konzumira' pravo na tajno glasovanje. Rasprava je potvrdila veliko zanimanje sudionika za stanje u hrvatskim medijima, osobito kada je riječ o govoru mržnje.

S tim u vezi bilo je i pitanje koje je Vidović Krišto uputila predsjedniku HND-a Saši Lekoviću. Pitala je zašto je organizirao konferenciju s udrugom Zagreb Pride odmah nakon što je Županijski sud u Osijeku potvrdio presudu Općinskoga građanskog suda u Zagrebu da ju Udruga Zagreb Pride mora i novčano obeštetiti zbog teksta “Izbori za Homofoba i Homofrenda 2013. godine” objavljenoga na njihovim web stranicama, optužujući je bez dokaza, a mediji su prenijeli da su HND i Zagreb Pride na konferenciji tu pravomoćnu presudu izjednačili s homofobijom.

S tim u vezi, Leković je ponovio već ranije izrečeno stajalište kako "HND zanima  što znači za HND, sudsku praksu i slobodu govora kada se nađu dva prava na slobodu izražavanja u sukobu" te podsjetio kako je  HND pokrenuo Centar za zaštitu slobode izražavanja.

>> HND pozdravlja sudsku odluku da je Karolina Vidović-Krišto nezakonito dobila izvanredni otkaz

Lesnina roštilj
PROLJETNE RADOSTI
Došlo je proljeće, a mi smo se uputili u potragu za novim roštiljem

A1 izdvaja za Vas

  • killthesnake:

    Hebeš novinara koji mora pisati po principu veži konja gdje ti gazda kaže !

  • Livi:

    Kakav je to kredibilitet novinara koji su do jucer svim sredstvima branili i hvalili "samoupravni socijalizam, tekovine revolucije i sve diktatorske odluke voljenog marsala", (Jelena Lovric, Viktor Ivancic, Dezulovic itd.) da bi danas bili u prvim redovima "demokratskih sloboda i ... prikaži još! prava na razlicitosti". Ali gle cuda, za svacija se prava bjesomucno bore samo ne za prava naroda u kojem zive, jer ako taj narod kaze da voli svoju zemlju oni ga proglasavaju fasistom, nacionalistom, klerofasistom, zaostalim itd. itd.

  • Avatar Jura z bregov
    Jura z bregov:

    Jesenti milu bigulicu, novinarske dične puce i vrli dečki otkrivaju toplu vodu. Pa već više od dva desetljeća tiskani i elektronički mediji nemilice proždiru sami sebe i sad se njihovi zaposlenici (uh, da ne zaboravim spomenuti i zaposlenice) čudom čude ... prikaži još! što su od tzv. savjesti društva, kako ti isti mediji vole tepati sami o sebi, ostale samo hrpe oglodanih kostiju. Naime, kad su se medijske kuće počele "prešaltavati" na tzv. tržišno poslovanje, odnosno pristale na to da budu "operativni" dio oglašivačke mašinerije, što je neminovno dovelo do drastična srozavanja kvalitete izvješćivanja jer je namicanje profita pod svaku cijenu postalo božanstvo kojemu nije jedna žrtva nije prevelika, to je značilo početak njihova kraja. Tko je od tzv. medijskih "konzumenata" lud da svakoga dana umjesto dnevnih novina kupuje oglasni bilten za kojim nema nikakve potrebe ili pak da gleda televizuju gdje jadno i površno sklepani program služi tek za popunjavanje stanaka između sve duljih reklamnih blokova?! U tom svjetlu nekakva uređivačka politika i medijska strategija jesu posve potrošeni pojmovi.