Pomaka ima, no plasman kvalitetnih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u turizmu i dalje je nedovoljan, što je posljedica nedostatne proizvodnje i produktivnosti, neudruživanja proizvođača, nepostojanja dugoročne strategije za poljoprivredu i turizam – te činjenice da kao gastronomska destinacija još uvijek ne postojimo na karti svijeta, zaključak je jučerašnjeg panela “Poljoprivreda i turizam” održanom u sklopu konferencije Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije.
U turizmu samo 15% naše hrane
Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako o udjelu domaće hrane u turizmu nema točnih podataka. No prema njezinim procjenama, oko 15% poljoprivrednih proizvoda troši se u turizmu, dok ostalo otpada na domaću potrošnju i izvoz.
Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - panel rasprava na temelju poljoprivrede i turizma
Kako bi se te brojke promijenile, Ministarstvo poljoprivrede, među ostalim, pokrenulo je i natječaj za pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, turizma, tradicijskih i umjetničkih obrta..., s kojim se nastavlja i u ovoj godini, a sa Svjetskom bankom i domaćim stručnjacima od listopada lanjske godine radi se i na izradi poljoprivredne strategije. No kako veliki dio potpora, prema riječima prof. Ive Grgića s Agronomskog fakulteta završava u krivim rukama, za plaćanje struje, ženidbe, birtiju, zabrinjava što ne proizvodimo dovoljno i što je više od 50% potrošnje u turizmu iz uvoza.
– Godišnje uvezemo oko 300 milijuna eura voća i povrća i uvoz će i dalje rasti. Jasno je to kao noć i dan. No, ako bismo, prema strategiji koju sam ja radio za voće i povrće, ne podilazeći nikome, investirali 300 milijuna eura u poljoprivredu tijekom tri godine, uz pomoć fondova EU, banaka i osobnih investicija, za svega dvije godine uloženo bi se vratilo kroz vrijednost proizvodnje – uvjeren je.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kaže kako je za nedostatan plasman domaće ponude u turizmu krivac nedostatna proizvodnja (svega 64% potreba), neujednačena kvaliteta i nedovoljne količine. Od 2012. deficit vanjskotrgovinske bilance u poljoprivredi produbio se sa 740 milijuna eura na milijardu. Izvozimo 2 mlrd. eura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a uvozimo za tri milijarde.
– Hrvatsku poljoprivredu treba regionalizirati i potpore usmjeriti prema granama koje mogu maksimalno dići proizvodnju i produktivnost jer bez toga nema konkurentnosti – istaknuo je. Tvrdi kako su turisti željni autentičnosti te su hrana i vino pravi način da upoznaju naše običaje i kulturu.
Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - panel rasprava na temu nacionalne sigurnosti
Pravi primjer za to su, primjerice, Terme sv. Martin i Jadranka s Lošinja, koji su uspjeli organizirati lokalne proizvođače i nude njihove kvalitetne proizvode. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina najavljuje kako će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede uskoro prezentirati akcijski plan razvoja enogastronomije čiji je fokus na regionalnom pristupu.
Treba učiti od Grčke i Italije
– Naša budućnost je brendiranje naših vina i poljoprivrednih proizvoda kvalitetom, na tome uspješno radimo već godinama, a dokaz je što sve više gostiju dolazi kod nas zbog gastronomije, a ne samo zbog mora i sunca – kazao je Glavina. No Katarina Miličević, direktorica tvrtke Thinktourism, tvrdi kako na nijednoj karti svijeta Hrvatske nema kao gastroturističke destinacije. Važno je kako sebe brendiramo i predstavljamo. No pokazalo se kako turisti kao naše “najjača” atribute vezane za gastronomiju ističu tek vino i kavu. Druge zemlje, Italija i Grčka rade to puno uspješnije, poručila je Miličević.
Predsjednik uprave Podravke Marin Pucar ističe kako Podravka 83% svojih proizvoda plasira kroz retail, a 17% kroz HoReCa kanale prodaje. Tijekom turističke sezone rast prodaje Podravke putem maloprodaje raste i 60%, a turistički sektor nosi joj 20-25% ukupnih prihoda u RH. No potencijal je puno veći jer su domaći kvalitetni proizvodi sve traženiji nakon konsolidacije u turističkom sektoru i dizanja usluga na 4 i 5 zvjezdica.
– Nastojimo dići udio domaće sirovine u našim proizvodima jer time ne samo da povećavamo izvoz već i smanjujemo uvoz. Turizam je idealan medij da naše izvozne proizvode promoviramo na uskom teritoriju s puno manjim marketinškim troškovima pa ćemo ove godine krenuti s puno agresivnijom, ciljanom reklamnom kampanjom – najavio je Pucar, ističući kako je i Vegeta zahvaljujući turizmu osvojila svijet.
Marijo Puškarić, vlasnik OPG-a Agro Puškarić, kazao je kako naši proizvođači zaziru od zadruga zbog prošlosti, no manjima je to jedina opcija da plasiraju svoje proizvode na tržište, inače neće opstati.
Panel rasprava na temu obrazovanja i digitalnog društva
Iz vlastitog iskustva usudim se reci da Hrvatska jos uvijek nije prepoznata kao brand,ne u smislu turisticke destinacije,ne u smislu gastronomije. Ja zivim u Nizozmeskoj,svaki dan vidim reklame o turistickim atrakcijama iz Grcke, Bugarske , Spanjolske ali o Hrvatskoj nema govora. Zalosno,jer mi sigurno mozemo ponuditi isto ili mozda jos vise nego prethodno navedene zemlje. Promocija Hrvtaske mora biti orijentirana na financijski dobro razvijene zemlje, i nase usluge moraju biti na nivou. Promoviraj Hrvatsku, jer mi imamo tako puno za ponuditit!!!