U trenutku kada je izraelsko društvo podijeljeno između straha, ogorčenja i potrebe za sigurnošću, vlada Benjamina Netanyahua pokrenula je jedan od najkontroverznijih prijedloga posljednjih godina – zakon kojim bi se ponovno uvela smrtna kazna za one koje Izrael označi kao „teroriste“. Ovaj prijedlog, koji je u Knessetu prošao prvo čitanje, otvorio je žestoku raspravu o granicama pravde, osveti i političkoj manipulaciji pojmom terorizma.
Prema tekstu zakona, smrtna kazna primjenjivala bi se na osobe koje „ubijaju Izraelce iz rasističkih motiva, s ciljem nanošenja štete Državi Izrael i sprječavanja oživljavanja židovskog naroda u njegovoj zemlji“. No brojni pravnici, oporbeni zastupnici i organizacije za ljudska prava upozoravaju da je formulacija zakona selektivna i da bi se u praksi gotovo isključivo odnosila na Arape koji napadaju Židove, dok bi židovski ekstremisti koji čine nasilje nad Palestincima ostali izvan dosega kazne. Takva asimetrija mogla bi dodatno narušiti povjerenje u izraelsko pravosuđe i potaknuti nove valove neprijateljstva.
Izrael je ukinuo smrtnu kaznu za ubojstvo još 1954. godine, ostavljajući mogućnost njezine primjene samo u iznimnim slučajevima poput nacističkih zločina ili izdaje države. Povijesno gledano, posljednji put kada je Izrael izvršio smrtnu kaznu bio je 1962. godine, nakon presude nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu. Time je simbolično poručeno da se smrtna kazna čuva samo za zločine koji su izvan okvira običnog ljudskog razumijevanja.
Danas, međutim, politički kontekst je drukčiji. Desni blok u izraelskoj vladi koristi rastuće tenzije i napade na civile kako bi učvrstio tvrdolinijaški narativ – da sigurnost zahtijeva maksimalnu kaznu. No uvođenje smrtne kazne, osobito u društvu koje već nosi duboke etničke i političke rane, moglo bi postati simbol institucionalne nepravde, a ne pravde. Umjesto odvraćanja od nasilja, takav zakon mogao bi potaknuti nove motive za osvetu, radikalizirati mlade i dati legitimitet represivnim politikama.
Moralno i pravno gledano, pitanje smrtne kazne nadilazi sam čin kazne – ono razotkriva identitet društva. Ako se Izrael odluči na ovakav korak, riskira da pod pritiskom straha i populizma izgubi ono što ga je činilo različitim od svojih neprijatelja: vladavinu prava i vjeru u univerzalnu pravdu. Smrtna kazna možda donosi prividnu sigurnost, ali dugoročno stvara dublju ranu u savjesti naroda koji je stoljećima znao što znači biti osuđen bez prava na obranu.
Otvori KEKS Pay
Nije to toliko ni loše. Držat nekoga na grbači i proračunu 40 godina nema nikakvog smisla.